ALBEN, Ivan I.

traži dalje ...

ALBEN, Ivan I, zagrebački biskup i kancelar kralja Žigmunda (? — Pečuh, danas Pécs, 14. VIII 1433). Bio je benediktinac u opatiji Hornbach (biskupija Metz), potom cistercitski opat u Topuskom 1395–1403, gdje je 1399. za 420 forinti založio Stjepanu Blagajskom sela Gornje i Donje Leskovo te Ruhovo. Titulu »tutor Abbatiae monasterii B. M. V. de Toplicza« zadržao je i kao biskup. God. 1410–1420. bio je biskup u Pečuhu, a 26. II 1421. papa Martin V potvrdio ga je za zagrebačkog biskupa nakon smrti Eberharda. Kao vrhovni kancelar kralja Žigmunda nije često boravio u Zagrebačkoj biskupiji te ga je zamjenjivao pomoćni biskup Konstantin. Od kralja je dobio pravo imenovanja kanonika zagrebačkog Kaptola. Građane Gradeca izopćio je do četvrtog koljena 7. IX 1422. kada su zbog ranijih sukoba s obitelji A. provalili u Kaptol, opljačkali kanoničke i prebendarske kuće, a neke osobe i ubili. S najmlađim bratom Rudolfom dobio je od Žigmunda u zakup polovicu Gradeca sa selima Dedići, Črnomerec, Bitek i Novaki te kod Božjakovine Kraljevec, Kobiljak, Cerje, Sviblje, Nart te Kalnik i ustupio ih stolnoj crkvi kao altariju za biskupa Eberharda i svoga brata bana Ivana II. Protiv darovanja i prenošenja stolnoj crkvi žalili su se 1423. Žigmundu župnik Blaž i predstavnik Gradeca Farkaš, Egidijev sin. Za pruženu pomoć u borbi protiv građana Gradeca dao je 25. X 1423. Mihajlu, sinu Barnade Valpovačkog, sela Odru kod Svetog Jurja, Ločilnicu i Mrazovec. Spominje se 1422. i 1425. kao komendator Sv. Margarite u Bijeloj. God. 1427. zboru prebendara potvrdio je oslobođenje od obveze plaćanja desetine. Nazivao se vječitim gospodarom Medvedgrada (castri Medve perpetuus dominus). Nastavio je radove na izgradnji zagrebačke stolne crkve. Prema K. Weissu, njegovi su grbovi bili pretežno na sjevernoj strani – ukupno 20 primjeraka – a prema I. K. Tkalčiću, na petom i šestom upornjaku južnog pročelja – polazeći s istoka – i u unutrašnjosti na stijeni južnog zvonika. Grbovi su prilikom Bolléove pregradnje dijelom izbačeni, dijelom stavljeni na pogrešno mjesto. Vjerojatno su u njegovo doba izvedena dva zapadna traveja južnog broda. Predviđene radove na stolnoj crkvi nije završio te u oporuci, sastavljenoj 14. III 1433. u Pečuhu, ostavlja 1500 forinti »ad fabricam ecclesiae zagrabiensis continuandam«. Ostavio je znatna sredstva i darove mnogim crkvenim institucijama, a većinu imanja s Medvedgradom baštinio je brat Rudolf. Na ispravama su se sačuvala njegova četiri pečata.

LIT.: Baltazar Adam Krčelić: Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis, 1. Zagreb 1770, 160–169. — Daniele Farlati: Illyricum sacrum, 5. Venetiis 1775, 461–469. — Joseph Koller: Historia episcopatus Quinqueecclesiarum, 3. Posonii 1784, 309–324. — Ivan Kukuljević Sakcinski (I. K. S.): Događaji Medvedgrada. Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, 1854, 3, str. 41–42, 90. — Karl Weiss: Der Dom zu Agram. Wien 1860, 7, 29. — Ivan Krstitelj Tkalčić: Prvostolna crkva zagrebačka nekoć i sada. Zagreb 1885, 14–15, 73, 120.— Isti: Povjestni spomenici Zagreba, 2. Zagreb 1894, str. II, XXIX, CXXVIII, CXLIV. — Lajos Thallóczy i Samu Barabás: A Blagay – család oklevéltára. Budapest 1897, br. 111. — Emilije Laszowski: Povjesni spomenici Turopolja, 1. Zagreb 1904, 188. — Mór Wertner: Alben (Egy czimerrajzzal.). Turul (Budapest), 1910, 28, str. 174–177. — Janko Barle: Nekadašnja ubožnica sv. Elizabete u Zagrebu. Vjesnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga zemaljskoga arhiva, 15(1913) str. 72–74. — Gjuro Szabo: Prilozi za građevnu povijest zagrebačke katedrale. Narodna starina, 8(1929) 19, str. 66, 72. — Paulus Lukcsics: Diplomata pontificum saec. XV, 1. Budapest 1931, br. 19, 32. — Franjo Hrnčić: Dvije oporuke zagrebačkih biskupa u 15. vijeku. Hrvatska prošlost, 3(1942) str. 96–99. — Josip Buturac: Zagrebački biskupi i nadbiskupi 1094–1944. Kulturno poviestni zbornik zagrebačke nadbiskupije, 1. Zagreb 1944, 39. — Bartol Zmajić: Grbovi zagrebačkih biskupa i nadbiskupa. Ibid., 476. — Anđela Horvat: Skulptura Parlerovog kruga u zagrebačkoj katedrali. Zbornik za umetnosno zgodovino, NV, 5–6(1959) str. 263. — Jakov Stipišić i Miljen Šamšalović: Isprave u Arhivu Jugoslavenske akademije. Zbornik Historijskog instituta JAZU, 1959, 2, br. 1639, 1640, 1642, 1643, 1657, 1658, 1724, 1734, 1737, 1751, 1833, 1843. — Ivan Ostojić: Benediktinci u Hrvatskoj, 3. Split 1965. — Anđela Horvat: O slučajnim nalazima s Medvedgrada. Iz starog i novog Zagreba, 1968, 4, str. 30. — Josip Buturac: Inventar i regesti za starije dokumente zagrebačkog Kaptolskog arhiva 1401–1700. Arhivski vjesnik, 1968–69, 11/12, str. 273–282. — Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata, 3. Zagreb 1972², 101, 122, 152–153. — Anđela Horvat: Čudovišna galerija zagrebačke katedrale – o skulpturama praških Parlera. Kaj, 11(1979) 2, str. 55–56. — Ante Gulin: Srednjovjekovni pečati zagrebačkih biskupa. Starine JAZU, 1980, 58, str. 69–70, 79.
 
Redakcija (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ALBEN, Ivan I.. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/alben-ivan-i>.