ALBERTI, Ivan

ALBERTI, Ivan, borac protiv Turaka (Split, sredinom XVI st. — Klis, 27. V 1596). Podrijetlom je iz stare splitske patricijske obitelji, brat jezikoslovca Matije i arhiđakona Nikole. Organizator je pothvata za oslobođenje Klisa od Turaka, akcije koja je bila zamišljena kao početak sveopćeg protuturskog pokreta za oslobođenje balkanskih zemalja. Vještim diplomatskim potezima i višegodišnjim pripremama uspio je osigurati podršku pape Klementa VIII (koji je težio stvaranju jednog kršćanskog saveza protiv Osmanskog Carstva) i Habsburgovaca te izbjeći mletačkim nastojanjima da osujete pripreme ustanika. Albertija su u akciji podržavali splitski plemići Nikola Cindro i Franjo Martinić te više svećenika – njegov brat Nikola, kliški arhiđakon Pavao Sirotković, Anđeo Trogiranin, dominikanci Dujam i Vicenco, franjevac Đuro – te Hvaranin Antun Franjo Bartučević, glavni diplomatski posrednik na dvoru cara Rudolfa II. Da bi osigurao podršku Pape, inače sklonog širokoj akciji protiv Turaka, A. je 10. IV 1594. boravio u Rimu, o čemu se sačuvao zapis državnog tajnika Cinzija Aldobrandinija. Mletačke vlasti, koje nisu bile za rat protiv Osmanlija, niti za bilo kakvu akciju koja bi ih izazvala, iste su ga godine uhapsile i zatočile u Veneciji, ali je ubrzo pušten zahvaljujući intervenciji Klementa VIII te austrijskih nadvojvodâ Ferdinanda i Maksimilijana. Dobivši 7. XI 1595. suglasnost od cara Rudolfa II koji je smatrao da ustanak protiv Turaka treba početi u Bosni, da pothvat protiv Klisa vodi u njegovo ime, A. se obratio za pomoć i uskocima te se 27. II 1596. sastao na Čiovu s uskočkim vojvodama. Noću 6/7. IV 1596. uspio je s manjom grupom Splićana, Kaštelana, Šibenčana, Poljičana, morlaka i oko 600 uskoka prodrijeti u Klis i na utvrdi Oprah istaknuti zastavu Rudolfa II. No kako su Turci uskoro doveli pod Klis pet sandžak-begova sa oko 8000 vojnika, položaj oslobodilaca u tvrđavi postao je kritičan – ostali su bez hrane i vode, a obećana pomoć sa Zapada, osobito od cara, bila je prilično skromna. Krajiški general Juraj Lenković pošao je, doduše, u pomoć Albertiju s oko 1000 vojnika, ali je bio dvaput potučen. A. je poginuo 25. svibnja, a preostali branioci predali su grad 30. svibnja. Albertijev pothvat znatno je odjeknuo u Evropi, no ostao je bez većeg značenja jer su Mlečani nastojali omesti sve protuturske akcije želeći osigurati mir s Turcima i bojeći se blizine carevih jedinica. Ideja za osvajanje Klisa, kao uvod u ostvarenje Vatikana i Beča za opći rat protiv Osmanskog carstva, pokazala se kao avantura i nezreo pothvat. U povodu toga događaja sastavljeno je i nekoliko pjesama. Sačuvana je jedna dvanaesteračka koju je 1655. tiskao u Mlecima Ivan Zadranin s osmeračkom pjesmom o Malti, pod zajedničkim naslovom Skazovanje od čudnovate rati ka je bila pod Maltom, a za njom nasliduje rat od Klisa. Obje su doživjele više izdanja (1699, 1724).