ALEKSIĆ

traži dalje ...

ALEKSIĆ (Alesić), plemićka obitelj iz plemena Kačić. U izvorima iz XVIII st. navedeni su i kao Aleksić rečeni Kačić i Kačić Aleksić. O njihovu podrijetlu pisao je A. Kačić Miošić u Razgovoru ugodnom (Govorenè od starè i plemenite kuće Kačića) spominjući i Matiju Aleksića, sudionika morejskog rata 1684–1699 (Pisma od vitezova primorski). Navedeni su u popisu povlaštenih obitelji u Bristu 1695; god. 1760. venecijanske vlasti su zaslužne plemiće Kačiće Aleksiće oslobodile plaćanja svih carina. Po njima se zaselak Brista na brdu zove Aleksića kuće, a onaj na moru Aleksići. Obiteljski grobovi nalaze se u crkvi Sv. Ivana u Podacama. U turskim i venecijanskim izvorima XVII i XVIII st. spominju se Aleksići kao vlasnici stoke te vlasnici i zakupnici zemlje. Neki članovi obitelji bili su pomorci. Ivan je plovio na jedrenjacima Dubrovačke Republike (oko 1800), a Marko je bio kapetan austrougarskoga ratnog broda »Nibbio«, jednog od onih koji su potkraj listopada 1918. po nalogu Pokrajinskoga narodnog vijeća u Trstu otplovili iz tršćanske luke u Rijeku. Pomorstvom su se bavili i članovi jednog ogranka obitelji nastanjenog na poluotoku Pelješcu u Podgorju. Andrija Kačić Alesić iz Glabalova sela (doselio iz Brista 1796) bio je činovnik, a njegovi potomci, koji se nazivaju samo Alesić, većinom su pomorci i zemljoposjednici. Sredinom XIX st. sagradili su u selu kuću po uzoru na dubrovačke ljetnikovce te u njoj dali oslikati neke prostorije (kuća sa sačuvanim inventarom i danas je u vlasništvu obitelji). Andrijin sin Antun plovio je 1850. na austrijskoj navi »Ljubimica Mimbeli«. Slikao je jedrenjake; slika (akvarel) austrijska nava Nikola i Jovan (1852) čuva se u obiteljskoj kući. Brat mu Marko (1826–1859), kapetan duge plovidbe, upravljao je parobrodima Austrijskog Lloyda. Njegov portret (akvarel iz 1856), djelo slikara Andrije de Castra iz Pirana, čuva se u obiteljskoj kući. Kapetan je bio i treći brat Andrija, a četvrti, Jako (1827–1914), župnik u Vignju, potom kanonik i počasni biskupski savjetnik Dubrovačke biskupije, dao je 1884. popraviti kasnobaroknu crkvu Blagovijesti iznad Kučišća te u njoj urediti oltar. Bavio se meteorologijom, a njegova bogata knjižnica s djelima i dubrovačkih pisaca, sačuvana je tek djelomice; numizmatička zbirka nestala je za II svjetskog rata. Kapetan Andrija Antunov (1849–1891) bio je između 1878. i 1884. zapovjednik na brodovima Pelješkoga pomorskog društva u Orebiću (brikškuna »Sela«, barkovi »Yared« i »Enos«). God. 1886. s grupom Pelješčana kupio je od istog društva bark »Tare«. Kapetan Vid bio je jedan od osnivača i upravitelja (uz Cegu i Antuna Suličića) parobrodarskog društva »Alcesu« u Orebiću (osnovano 1931). Parobrodi društva »Karmen« i »Bosiljka«, bili su za II svjetskog rata u službi saveznika (parobrod »Bosiljka« potopljen je 1940. kod Key Westa u Floridi).

LIT.: Obitelj. — Radoš Antun Michieli Vitturi: Storia delle cose successe in Dalmazia. Split 1883, 103. — Nikola Zvonimir Bjelovučić: Povijest poluotoka Rata (Pelješca). (Hercegovine i Dubrovnika). Split 1921, 172, 177, 198. — Karlo Jurišić: Nazivi naselja Makarskog primorja. Makarski zbornik, 1970, 1, str. 113. — Ante Josip Soldo: Prilozi proučavanju agrarno-društvenih odnosa u Gornjem Primorju od XVI do polovine XIX stoljeća. Ibid., str. 348, 359, 362–364, 371, 374–378. — Cvito Fisković: De Castrova minijatura na Orebićima. Zbornik za likovne umetnosti Matice srpske, 16(1980) str. 293–304. — Ivan. — Josip Luetić: Naši pomorci stranog državljanstva članovi posada jedrenjaka Dubrovačke republike 1797–1807. Anali Zavoda za povijesne znanosti istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku, 17(1979) str. 271. — Antun. — Stjepan Vekarić: Pelješki jedrenjaci. Split 1960, 225. — Andrija Antunov. — Isti: Postanak i razvitak Pelješkog pomorskog društva. Pomorski zbornik, 4(1966) str. 469, 470, 471. — Vid. — Parabrodarska preduzeća. Pomorski godišnjak, 13–14(1939–40) str. 87. — Ivo Šišević: Naša trgovačka mornarica za vrijeme II svjetskog rata. Pomorski zbornik, 1. Zagreb 1962, 824, 833, 836.
 
Redakcija (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ALEKSIĆ. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/aleksic>.