ALEKSIJEVIĆ, Spiridon

traži dalje ...

ALEKSIJEVIĆ, Spiridon, propovjednik, prevodilac, pjesnik i slikar (Žitomislići, 14. XII 1769 — Zadar, 11. IV 1841). Potječe iz seljačke obitelji koja se nazivala i Miloradović. Sin je Koste i Marije, rođ. Jaćić. Učio je u manastiru u rodnom mjestu (1779), zatim u Mostaru (1780), manastiru Pivi i u Sarajevu (do 1783); 1785. u manastiru Zavala u Popovu Polju postavljen je za đakona. God. 1787. odlazi u Imotski, a 1789. boravi na Krfu i uči slikarstvo. Od 1790. do 1792. učitelj je u Vrlici, gdje u crkvi Sv. Nikole slika ikone (sačuvano je Obrezanje Gospodnje i Preobraženje Gospodnje). Učiteljuje potom u Skradinu (1792–1795), pa u Drnišu, gdje je bio i đakon. God. 1801. odlazi u Šibenik, a u Skradinu je od 1802. do 1808. učitelj i dakon. God. 1804. liječio se u Trstu od sušice i tu se upoznao s D. Obradovićem. God. 1808. postao je svećenik u Drnišu. Iduće godine boravi u manastiru Krka, a 1810. je paroh u Drnišu. Iste godine Francuzi su ga imenovali ekonomom episkopskog kapitola u Šibeniku. Od 1817. je paroh u Zadru, a od 1823. do 1829. administrator dalmatinske eparhije kao namjesnik episkopa Benedikta Kraljevića. Kao suplent predavao je vjeronauk na gimnaziji u Zadru (1835–1838), a 1835. se zakaluđerio i postao sinđel. God. 1840. bio je ekonom Dijeceze. Umro je u Zadru, a pokopan je u Smokoviću u Ravnim Kotarima. — Kao vikar dalmatinske pravoslavne crkve A. je 1826. vodio prepisku s grofom Saurauom i namjesnikom Dalmacije F. Tomašićem, protiveći se Vukovu nastojanju da, umjesto starih crkvenih, uvede u Danicu narodne izraze za praznike i svece. God. 1836. ipak se priklonio Vukovoj reformi. A. se zalagao za osnivanje pravoslavne bogoslovije u Dalmaciji. — Književni rad je počeo prijevodom s ruskog djela Malij katihisis’ (1811) uz koje je tiskao svoju pjesmu Pasturka Cetinska u godišću 1811 (Mleci 1811). Oko 1825. preveo je s ruskog Gedeonove Propovedi (djelomično sačuvan rukopis u Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini u Skradinu) i Minijatisove tekstove Pred’ Svjatym’ Pričeščeniem’ i Hronologija Dostopamjatnyh’ děl’ i priključeniu po Roždestvu Hristovu. S talijanskog je preveo Rukovodstvo čelověčeskog života… (Budim 1830), djelo engleskoga didaktičkog pisca F. D. S. Chesterfielda (koje je već bio preveo M. Pustaić: Indianski mudroznanac… Budim 1825) i tiskao ga zajedno sa svojom prozom Uveselenija ili Zabave, zatim djelo kardinala Giovannija Bona Filosofija, iliti rukovodstvo k’nebesem i Propovjedi. Objavio je Odu na prišestvie ego imperatorskogo veličestva Franceska pervogo u bečkim Novinama srbskim (1818, 37), a u zadarskom Serbskodalmatinskom magazinu crticu Pravi blagodetěl’ dobro čini i muči (1839) i biografiju Žitie Blaženopočivšeg’ Nikanora Bogunovića Skočića (1840). U rukopisu mu je ostala autobiografska proza Spomenik Miloradov, poslije tiskana u zadarskom Glasniku Pravoslavne dalmatinske crkve (1904–1906), a u zadarskoj Naučnoj biblioteci čuva se Ithika Jeropolitika (1797) s više kraćih zapisa i tri crteža te nedovršeni rukopis Filosofia morale. U Historijskom arhivu u Zadru nalazi se također više rukopisa i prijepisa iz raznih tiskanih knjiga crkvenog sadržaja. U manastiru Krki nalaze se knjige iz njegove osobne knjižnice. Neki su rukopisi izgubljeni. — A. je ocijenjen kao djelatnik dalmatinske pravoslavne crkve, narodni prosvjetitelj te prevodilac, a manje kao pjesnik (B. Petranović).

LIT.: Božidar Petranović: Spiridon Aleksiević Miloradović. Srbsko-dalmatinski magazin, 11(1846) str. 119–124. — Životopisanie Spiridona Aleksievića episkopskog singela i bivšeg paroha zadarskog. Ibid., str. 124–128. — Đorđe Rajković: Pismo Spiridiona Aleksijevića mitropolitu Stratimiroviću. Javor, 4(1877) 25, str. 795–802. — Isti (Đ. Rjk.): Spiridon Aleksijević. Bršljan, 1(1885) 9, str. 71–72. — Jovan Dimić: Učešće Srba Bosanaca i Hercegovaca u našoj književnosti od početka XIX vijeka pa do 1878. god. Bosanska vila, 16(1901) 22, str. 379. — Lj. Vlačić: Vikarstvo sinđela Spiridiona Aleksijevića-Miloradovića. Hrišćansko delo, 7(1941) 1, str. 48–58. — Ljubomir Maštrović: 150 godina zadarske gimnazije. (Zadar) 1954, 34. — Kosta Milutinović: Vuk Karadžić i dalmatinsko vladičastvo u Zadru. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 1965, 11/12, str. 534, 537–543. — Milan Radeka: Prilozi o spomenicima kulture kod Srba u sjevernoj Dalmaciji. Almanah Srbi i pravoslavlje u Dalmaciji i Dubrovniku. Zagreb 1971, 245.
 
Dubravko Horvatić (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ALEKSIJEVIĆ, Spiridon. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/aleksijevic-spiridon>.