ALFIREVIĆ, Slobodan

traži dalje ...

ALFIREVIĆ, Slobodan, biolog i oceanograf (Kaštel-Gomilica, 27. I 1924). Klasičnu gimnaziju završio je u Splitu, studij biologije 1949. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Od listopada 1952. radio je u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, najprije kao asistent, a zatim šef u Laboratoriju za geologiju mora. God. 1966–1976. bio je direktor Instituta, potom znanstveni savjetnik u Laboratoriju za fizičku oceanografiju. Upravitelj je Ribarskoga obrazovnog centra za zemlje u razvoju u Splitu. Član je Komiteta za marinsku morfologiju, geologiju i geofiziku Međunarodne komisije za znanstvena istraživanja Mediterana (Monaco), Komiteta za bentos iste Komisije, Internacionalne unije hidrologa, potpredsjednik Izvršnog komiteta Generalnog savjeta za ribarstvo Mediterana Organizacije ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO) i dr. Od 1957. boravio je na specijalizaciji ili studijskim putovanjima u Italiji, Poljskoj, Španjolskoj i Mađarskoj. Doktorirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1980. disertacijom Rasprostranjenost i ekologija foraminifera otvorenog Jadrana. — Bavio se problemima pomorske stratigrafske geologije, hidrogeologije, morfologije dna, zagađivanja i dr. Istraživao je sedimente srednjeg i južnog Jadrana (Hidrografski godišnjak, 1956–1958) te kanalskog područja Jadrana (Acta Adriatica, 1964), morfološke karakteristike nekih dijelova jadranskog šelfa (Rapports et Procès Verbaux des Réunions, CIESMM, Pariz 1960), odnose geoloških i lovnih zona u kanalima sjevernog Jadrana (Studies and Reviews General Fisheries Council for the Mediterranean, Rim 1968). Pisao je o geološko-tektonskim osnovama vrulja u Jadranskom moru (Rapports…, 1961), posebno u Kaštelanskom zaljevu (Acta Adriatica, 1966), o njihovu mjestu u vodnom režimu dinarskoga primorskog krša i važnosti u gospodarskoj preobrazbi otočnog pojasa (Krš Jugoslavije, 1969) te općenito o cirkulaciji podzemnih voda na istočnoj obali Jadrana (Rapports…, 1977; Acta Adriatica, 1979). Proučavao je i bentosku faunu Jadrana (Proceedings and Technical Papers FAO General Fisheries Council for the Mediterranean, Rim 1959) kao i biogene sastojke u sedimentima batijala (Rapports…, 1960). Baveći se sistematikom pripadnosti jadranskih foraminifera (Acta Adriatica, 1964), otkrio je neke nove vrste u Jadranu (Rapports…, 1969), te ispitivao njihovu rasprostranjenost u sedimentima otvorenog Jadrana (Acta Adriatica, 1979). Pisao je o sedimentološkom kartiranju bentoskih biocenoza u kanalima sjeveroistočnog Jadrana, o biofaciesima foraminifera u sedimentima (Zbornik radova IX kongresa geologa Jugoslavije, 1978) te o mogućnostima očuvanja ekosistemâ mora i njihova ekonomskog iskorištavanja, posebno u kontekstu novijih međunarodnih pravno-pomorskih propisa (Naša zakonitost, 1976; Pomorski zbornik, 1977). Radove o istraživanjima morskog dna radi polaganja visokonaponskih kablova za elektrifikaciju dubrovačkoga, kvarnerskog i zadarskog otočja objavio je u publikacijama: Energija, 1959; Naše more, 1960; Elektroprivreda, 1961; Pomorstvo, 1961. Sudjelovao je u radu jugoslavenskih delegacija na konferencijama OUN o pomorskom pravu, u Generalnom savjetu za ribarstvo Mediterana, u bilateralnim pregovorima Jugoslavije i Italije o pitanjima ribolova, znanstvene i tehničke suradnje te zaštite Jadrana od zagađivanja.

DJELA: Geologija Jadrana. Split 1965. — Epikontinentalni pojas (sa suradnicima). Split 1976.
 
Josip Balabanić (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ALFIREVIĆ, Slobodan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/alfirevic-slobodan>.