ANDRIJA

ANDRIJA, banski namjesnik i kninski biskup (Klis, ? — Topusko, 1533). Prema F. Šišiću i E. Laszowskom, pripadao bi obitelji Tuškanić. Na temelju istovetnosti njegova grba s grbom obitelji Mišljenović može se zaključiti da je pripadao toj obitelji. God. 1512. je zagrebački kanonik; 1520. imenovan je opatom cistercitskoga samostana Blažene Djevice Marije u Topuskom, a nedugo zatim kninskim biskupom (posvećen 1525). Kako su Knin 1522. zauzeli Turci, boravio je najviše u Topuskom. Na Cetinskom saboru 1526/1527. imao je istaknutu ulogu te je u ispravi o izboru Ferdinanda Habsburgovca za hrvatskoga kralja spomenut na prvom mjestu, a sačuvan je i njegov pečat s grbom. Na početku siječnja 1527. određeno mu je kao topuskom opatu 50 konjanika za obranu od turske opasnosti što ih je bio obećao Ferdinand. Kako je biskup Šimun Erdődy bio na strani Ivana Zapolje, A. je molio 1528. Ferdinanda da mu dâ Zagrebačku biskupiju. Sljedeće godine tražio je povrat imanja topuske opatije od Stjepana Blagajskog. General Ivan Katzianer poziva ga 1530. da onemogući pristaše Ivana Zapolje u brodarenju i trgovanju ispod Pokupskoga grada. Zajedno s hrvatskim i ugarskim velikašima sudjelovao je na sastanku u Bélaváru 21. III 1531, kad je dogovoreno da se na sabor u Vesprim pozove i slavonsko plemstvo, što je Ferdinand zabranio. Kralj ga je 27. III 1531. imenovao namjesnikom banske časti; iste se godine spominje i kao njegov savjetnik. Surađivao je s Katzianerom, od 1530. zapovjednikom vojske, brinuo se za obranu od Turaka te pazio da se ne krše sudska prava kraljevstva. Sačuvano je više njegovih grbova u gotičkom slogu na pečatima iz vremena njegova opatovanja u Topuskom. Oko figuralnog prikaza jest legenda ✝ SIG ANDREAS. [ ]NICZ ABBAS DE THOPOLCZA; Šišić ju je, bez razjašnjenja, dopunio s THVS.