ANDRIJA

traži dalje ...

ANDRIJA (Andrea), hrvatski ban (XII st.). Šurjak kralja Bele III i tetak hercega Andrije. Banovao je za upravljanja hercega, poslije kralja Andrije, brata kralja Emerika. Spominje se među svjedocima u ispravi od 31. III 1198. kojom je herceg Andrija potvrdio benediktinskom samostanu Sv. Kuzme i Damjana u Tkonu na Pašmanu posjede što su mu ih nekoć darovali kraljevi Krešimir IV i Zvonimir. Kad je herceg Andrija 1198. upao u Hum i sjevernu Rašku, uza nj je bio i ban A. Spominje se i u ispravi od 11. V 1198. kojom herceg Andrija daje pravo zagrebačkom biskupu Dominiku da sudi svojim podanicima, kao i u ispravi kojom je herceg Andrija podredio Hvarsku biskupiju Splitskoj nadbiskupiji (1198). Iste godine (1198) održao je herceg Andrija s banom Andrijom i drugim hrvatskim velikašima vijeće u Krupi i udovoljio zahtjevima opata tamošnjeg samostana. U ispravi iz 1200. spominje se da je darovao splitskoj crkvi Sv. Benedikta zemlju u Salinama.

LIT.: (Franjo Zdelar): Series banorum Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae sub regibus Croatiae, Ungariae et Ungariae-Austriacis. Tyrnaviae 1737, 21. — Josip Mikoczy: Banorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae ad seculom XIV. usque. Arkiv za poviestnicu jugoslavensku, 1872, 11, str. 82–83. — Vjekoslav Klaić: Hrvatski bani za Arpadovića. Vjesnik Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog arkiva, 1(1899) str. 238–239. — Tadija Smičiklas: Diplomatički zbornik, 2. Zagreb 1904. — Ferdo Šišić: Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića (1102–1301), 1. Zagreb 1944, 160, 162.
 
Anđelka Stipčević- Despotović (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

ANDRIJA. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 7.9.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/andrija-hrvatski-ban>.