ANDROVIĆ, Nikola (Nicolò), ljekarnik i fotograf (Herceg-Novi, 5. I 1824 — Zadar, 4. III 1895). Rođen je u obitelji Petra, zvanog Dalmatinac, pomorskog kapetana, i Marije, rođ. Carević. Polazio je gimnaziju u Dubrovniku (1838–1841), a studirao i diplomirao farmaciju 31. VII 1849. na Sveučilištu u Padovi. Tu je neko vrijeme bio asistent, pa profesor prirodopisa (Cattedra di storia naturale) od 1850. Ali poslije smrti svog očuha M. A. Đonovića napustio je to zvanje i preuzeo ljekarnu u Herceg-Novom. Tu se počeo baviti i fotografijom, a izradio je i sat na zvoniku župne crkve te orgulje u crkvi Sv. Ante. Uskoro je, 1859, kupio u Zadru ljekarnu Franje Marottija »K Spasitelju« (All Redentore, osnovanu još 1600), suvremeno je uredio te uveo i kemijski laboratorij u kojem je proizvodio lijekove na industrijski način. U sklopu tog pogona uredio je i malu tiskaru. Istovremeno je vodio i fotografski atelijer (na trgu Campo San Simeone, danas Trg Oslobođenja). Sredinom sedamdesetih godina primio je ortaka, pa je atelijer dalje djelovao pod nazivom »Andrović & Goldstein«. God. 1873. izabran je u zdravstvenu komisiju općine Zadar. Bio je član Trgovačko-industrijske komore u Zadru i surađivao u pripremama za sudjelovanje dalmatinske privrede na industrijsko-poljoprivrednoj izložbi u Trstu. — A. je u Zadru proizvodio lijekove koje je izvozio u evropske zemlje i u Južnu Ameriku. Neki su bili priznati i na svjetskim izložbama nagrađeni zlatnim i srebrnim medaljama te poveljama (Beč 1873, 1875, 1883; Napulj 1875, 1879; Trst 1882; Pariz 1884, 1889; Zagreb, na Gospodarsko-šumarskoj jubilarnoj izložbi 1891). O lijekovima je i pisao. Poznata mu je brošura: Ulje samotok od ricina (Zadar 1880) koju je tiskao u svojoj tiskari. Njegov prvi važniji fotografski rad bio je portretiranje svih narodnjaka koji su 1870. izabrani u Dalmatinski sabor, gdje je 26 portreta ukomponirao u oval i umnožio u više primjeraka. U suradnji s Goldsteinom izradio je mnogo dobrih radova, naročito portreta. Posebno se ističe reprezentativni album, foto-monografija o putovanju Franje Josipa I po Dalmaciji 1875. Tu su 24 priloga s tekstom na hrvatskom, talijanskom i njemačkom jeziku; većina prikazuje dočeke i svečanosti u povodu kraljeva dolaska u Zadar, Šibenik, Split, Omiš, Hvar, Vis, Dubrovnik, Kotor i Rijeku. Tu su još i fotografije Sinjske alke, porinuće broda u Gružu te nekoliko panoramskih snimaka (slapovi Krke, veduta Perasta i dr.). — Androvićev album ubraja se u najranije zbirke fotografija i u najranije foto-reportaže u Hrvatskoj (jedan se primjerak čuva u Historijskom arhivu u Zadru).
LIT.: Nada Grčević: Rana fotografija u Zadru. Zadarska revija, 27(1978) 2/3, str. 245–253. — Vjekoslav Maštrović: Tri zaslužna Androvića. Radovi Zavoda JAZU u Zadru, 1979, 26, str. 26–33. — Nada Grčević: Fotografija devetnaestog stoljeća u Hrvatskoj. Zagreb 1981.
Nada Grčević i Vjekoslav Maštrović (1983)