ANGHEBEN, Bruno, arhitekt i restaurator (Rijeka, 23. V 1891 — Verona, 5. IX 1977). Sin je Albina, profesora Kraljevske mađarske gimnazije u Rijeci. Maturirao je na toj gimnaziji 1909, a diplomirao arhitekturu na Politehnici u Budimpešti. Zaposlio se 1914. u Tehničkom uredu u Rijeci. Nakon povratka iz rata djelovao je 1919–1921. na obnovi građevina u krajevima anektiranim Italiji (Roveretto). God. 1921. vratio se u Tehnički ured u Rijeku, gdje je od 1934. bio šef odjela. God. 1927. primio je talijansko državljanstvo. Nakon II svjetskog rata preselio se u Veronu. Radio je kao visoki općinski funkcionar te projektant školâ i javnih objekata. — Školovan na iskustvima mađarske secesije, A. je lako prihvatio stil »novecento italiano«. God. 1935. nagrađen je za uspjeli projekt Votivnog hrama na Kozali, podignutog u povodu 10-godišnjice aneksije Rijeke Italiji. Iako je njegov projekt kritiziran kao veoma smion, politički sistem ga je podržao jer je futuristička arhitektura bila režimski »stil«. U izvedbi projekta primijenio je armirani beton, umjetni kamen, simplificirane kompozicije intarzija u mramoru te ostakljenja u bojama. Arhitektura Votivnog hrama skladno je uklopljena u okolni pejzaž i vegetaciju. Na projektu je radilo više umjetnika (R. Venucci, G. Valeri, kipar Trevese, mozaicist E. dal Zotto), a glavnu inspiraciju A. je našao u tradicionalnoj liburnijskoj urbanistici. Istakao se i restauratorskim radom pri gradnji kanoničkog stana uz crkvu Sv. Vida u Rijeci (na kojoj je aplicirao portal kolegija) te u rješenju izolacije zvonika iste crkve nakon rušenja zgrade isusovačkog kolegija 1939. Uspješno je restaurirao i konzervirao jedan dio Arene u Veroni, koju je obnovio po vlastitom sistemu.
LIT.: A fiumei Magyar Király Állami főgimnasium as 1908/09 tanévről. Rijeka 1909, 44 i 133. — Amato Chioggia: L’aspetto architettonico del Tempio. La Vedeta d’Italia, 16(1934) 9. IX. — G. Fama: Consecrazione di un tempio a Fiume. Osservatore Romano (Rim), 1934, 584, str. 3. — La prossima consecrazione del Tempio votivo di Cosala. La Vedetta d’Italia, 16(1934) 26. VIII. — La seduta della Consulta municipale. Ibid., 3. VIII. — Zdenko Kolacio: Međuratna arhitektura Rijeke i Sušaka. Dometi, 7(1974) 10/11, str. 80.
Radmila Matejčić (1983)
