ANTOLČIĆ (Antolchich de Schapovecz), plemićka obitelj s pridjevkom Šapovečki (od Čapovec, Šapovec – plemićki dvor i imanje, danas selo Šćapovec kod Ivanić-Kloštra). Plemićka povelja Jurju, Petru i Marku A. proglašena je u Hrvatskom saboru 11. VIII 1655. Obiteljski grb (oko 1671) sačuvan je u Petrovu pečatu, pohranjenom u Arhivu Hrvatske u Zagrebu. On je 1664. bio veliki plemićki sudac Križevačke županije; 1673. izabran je za podžupana Zagrebačke, a 1677, 1678. i 1685. spominje se kao podžupan Križevačke županije. U tijeku 70-ih godina XVII st., bio je upravitelj svjetovnih poslova zagrebačkog biskupa Martina Borkovića. Njegova pisma iz tog vremena upućena Borkoviću čuvaju se u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu (zbirka Epistolae ad episcopus zagrabiensis). God. 1680. izabran je za protonotara kraljevine i na tom položaju ostaje do smrti 1686. Njegov sin Ivan (umro oko 1735) spominje se u siječnju 1695. kao podžupan Križevačke županije. God. 1696. bio je upravitelj grada Koprivnice, a između 1695. i 1727. spominje se kao vrhovni ubirač tridesetnice u Varaždinu i Nedelišću. Stjepan, vjerojatno njegov brat, imenovan je 1696. velikim plemićkim sucem Križevačke županije, a na istoj dužnosti spominje se još 1697. i 1709. Mihovil A. je 1747. bio zastavnik četa zagrebačkog Kaptola u hrvatskoj vojsci koja je sudjelovala u ratnim operacijama u Belgiji u vrijeme austrijskoga nasljednog rata 1741–1748. Početkom druge pol. XVIII st. postoje podaci o obitelji samo u ženskoj lozi.
LIT.: Ivan Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 4. — Zaključci Hrvatskog sabora. Zagreb 1958, I i II; 1961, III; 1966, V; 1970, VII.
Krešimir Nemeth (1983)
