ARANICKI, Ognjeslav

ARANICKI, Ognjeslav, publicist i pravnik (Zagreb, 20. VII 1890 — Zagreb, 24. IX 1953). Brat je Aleksandra, pisca i Fedora, pravnika. Osnovnu školu (1896–1900), klasičnu gimnaziju (1900–1908) i Pravni fakultet (1908–1912) s doktoratom (1914) završio je u Zagrebu. Od 1915. pravnik je Zemaljske vlade za Hrvatsku i Slavoniju, a zatim načelnik za trgovinu Kraljevske banske uprave u Zagrebu (1929–1930) te Dunavske banovine u Novom Sadu (1939–1914). Do 1945. je u Ministarstvu privrede u Beogradu, a zatim kao umirovljenik živi u Zagrebu. — A. je autor književno-političke studije o životu i radu O. Utješenovića Ostrožinskog, državnopravnog ideologa ilirskog pokreta te pristaše ruskih slavjanofila (Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, 1928, 1/2; Zagreb 1933). Pisao je članke o turizmu, pomorskom pravu, trgovini, novčarstvu, zanatskom i industrijskom zakonodavstvu, a tiskao je i više izvještaja o radu Kraljevske banske uprave. Surađivao je u publikacijama: Obzor (1927), Mjesečnik Pravničkog društva (1930), Narodne novine (1933–1935), Hrvatska privreda (1937, 1939), Jugoslavenska revija (1939) i dr. Uredio je Zbirku uredaba, pravilnika i naredaba Zakona o radnjama (Zagreb 1935). Izradio je više zakona (Zakon o zabrani kartela, Zakon o elektrifikaciji Savske banovine i dr.), reorganizirao stručne i obrtničke škole u Hrvatskoj, a poslije rata bio je među osnivačima Biblioteke i Muzeja Srba u Hrvatskoj. — Aranickijeva studija o Utješenoviću-Ostrožinskom, prema ocjeni kritike, ispunila je dotadanju prazninu i bila značajniji prinos književnoj i političkoj povijesti ilirizma.