BABIĆ, Mijo

BABIĆ, Mijo (Miho, Mihovil), trgovac, industrijalac i dobrotvor (Bjelovar, 21. VIII 1861 — Zagreb, 26. II 1896). Rođen je u zanatlijskoj obitelji od oca Đure. Osnovno školovanje završio je u rodnom gradu. Kao trgovački pomoćnik počeo je raditi u Križevcima, Koprivnici, Grazu i najzad u Sarajevu. Uštedjevši novac, otvorio je zajedno sa Zagrepčaninom Schwarzom trgovinu željeznom robom u Sarajevu. God. 1891. isplaćuje svog ortaka i radi samostalno. Obogatio se kao dobavljač robe za vojsku i željeznice. Kako se 1893. razbolio, udružio se s trgovcem Racherom. U Sarajevu je sagradio tvornicu žice i čavala. Teško bolestan od tuberkuloze pošao je na liječenje u inozemstvo, ali se shrvan vratio u Sarajevo. Pred smrt se preselio u Zagreb. Umro je u kući prijatelja i političkog istomišljenika Frana Folnegovića i pokopan na Mirogoju u grobnici njegove obitelji. — Kratkotrajni Babićev život bio je ispunjen marljivim radom. Stečeni imetak dijelio je u dobrotvorne i rodoljubne svrhe. Politički je bio pristaša Starčevićeve Stranke prava koju je obilno novčano pomagao. Dvije godine pred smrt načinio je oporuku u kojoj kaže: »Sav svoj imetak ostavljam mojem milome hrvatskome narodu, koga sam za nj sticao i za njegov procvat i napredak namijenio«. Tisuće forinti poklonio je za izgradnju Starčevićeva doma, Društvu Sv. Ćirila i Metoda u Istri za podizanje hrvatskih škola i školovanje hrvatskih đaka, Kninskomu hrvatskom starinarskom društvu, Društvu Sv. Jeronima, Bratovštini hrvatskih ljudi u Istri, Hrvatskomu pjevačkom savezu za širenje hrvatske narodne pjesme, zatim siromašnim đacima Bjelovarčanima koji se osjećaju Hrvatima i žele pohađati hrvatske ili inozemne škole. Osnovao je Zakladu za naobrazbu hrvatskoga ženskog naraštaja. Dao je veliku svotu novaca za uređenje Akademijske menze u Zagrebu s tim da se u njoj besplatno hrane prvenstveno hrvatski studenti iz Bosne i Hercegovine, Dalmacije i Istre. Dio imetka ostavio je za utemeljenje hrvatskoga gospodarskog muzeja u Zagrebu. Jedan je od utemeljitelja Hrvatskoga etnološkog društva.