BABOČAJ (Babochay, Babochay aliter Cheh, Cheh), plemićka obitelj u staroj Zagrebačkoj županiji i gradu Zagrebu (XVII–XIX st.). Također su imali kurije i posjed u Črnokovcu kod Šćitarjeva (u XVIII st.). Članovi obitelji spominju se češće s više oblika prezimena. Ivan je bio Zagrebački kanonik (1693), a Nikola Čeh ili B. župnik crkve Sv. Marka u Zagrebu (1724–1735); u obitelji je bilo još svećenika. Među činovnicima Zagrebačke županije i zagrebačkog magistrata bili su podsuci Ivan Čeh (oko 1715–1735), Josip Čeh (1730) i Nikola Čeh (B. ili Čeh; umro prije 3. II 1763) koji je bio i gradski kapetan (1742–1750) te gradski sudac (načelnik) u Zagrebu (1750–1755). Stjepan (Čeh, B. ili Čeh, umro 1767), član suda koji je vodio istragu u povodu pobune seljaka u Moslavini (1756), bio je plemićki sudac (1756–1764), causarum advocatus (1764), podžupan (1766) i gradski sudac Zagreba (1767). Zagrebački gradski sudac bio je i Nikola (B. ili Čeh, Čeh, Čeh ili B., 1779–1812). Ivan Nepomuk (umro 1832) bio je registrator (1802), plemićki sudac (1808–1812), podžupan (1830) i poslanik u zajedničkomu Hrvatsko-ugarskom saboru (1808–1812). Umro je kao comes curialis Zagrebačke biskupije. Obitelj Čeh ili B. spominje se i u posljednjem popisu plemstva Zagrebačke županije (1851). Grb im je poznat po pečatu podžupana Nikole Čeha na jednom saborskom spisu iz 1751 (I. Bojničić spominje i jedan njegov pečat iz 1746). Od XVI–XIX st. spominje se više obitelji i pojedinaca s prezimenom Čeh (Cheh) i Babočaj za koje dosad nije utvrđeno jesu li u vezi s ovom obitelji. Tako je u XVI st. obitelj Čeh imala posjede kod Jastrebarskog, a 1602. objavljen je plemićki list Jurja Čeha. Petar Babočaj bio je 1586. kaštelan Steničnjaka, dok je jedna obitelj Babočaj dobila s Beloševićima 1635. plemićki list i različiti grb. U XVIII st. spominje se u spisima Hrvatskog sabora barun Babochay (Babocsay), a u XVIII i XIX članovi obitelji Čeh Svetokatarinski iz Srijemske županije, podrijetlom iz Erdelja.
LIT.: Obitelj. — Ivan Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 7 i 13. — Emilij Laszowski: Posljednji popis plemića Zagrebačke županije. Vitezović, 1(1903–04) 10, str. 158. — Isti: Povijest plemenite općine Turopolja, 2. Zagreb 1911, 292. — Baltazar Adam Krčelić: Annuae ili Historija 1748–1767. Zagreb 1952. — Zaključci Hrvatskog sabora, 2–11. Zagreb 1958–1976. — Emilij Laszowski i Lelja Dobronić: Povijesni spomenici grada Zagreba, 20. Zagreb 1971. — Lelja Dobronić: Povijesni spomenici grada Zagreba, 21. Zagreb 1975. — Josip Adamček i Ivan Kampuš: Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću. Zagreb 1976. — Juraj Čeh. — Radoslav Lopašić: Hrvatski urbari, 1. Zagreb 1894. — Ivan Bojničić: Series nobilium. Zagreb 1896, 4. — Ferdo Šišić: Hrvatski saborski spisi, 4. Zagreb 1917. — Josip Adamček: Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća. Zagreb 1980. — Petar Babočaj. — Radoslav Lopašić: Oko Kupe i Korane. Zagreb 1895, 273 i 289.
Krešimir Nemeth (1983)