BACH, Ivan, veterinar, mikrobiolog (Otočac, 13. VI 1920). Gimnaziju je pohađao u Petrinji, Sisku i Zagrebu, a studij na Veterinarskom fakultetu završio je 1943. u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1947. God. 1948–1960. radio je u Odjelu za higijenu prehrane Centralnoga higijenskog zavoda (sada Republički zavod za zaštitu zdravlja) u Zagrebu i vodio Laboratorij za mikrobiološke pretrage namirnica. Od 1960. je docent, a od 1963 (do prekida radnog odnosa 1974) izvanredni profesor na Prehrambeno-tehnološkom odjelu Tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao je u radu republičkih i saveznih tijela na izradi standardnih propisa za kvalitetu namirnica te izradi normi za mikrobiološku kvalitetu. Aktivno surađuje u Sekciji mikrobiologa (poslije Društvo mikrobiologa Hrvatske) te je 1965. bio njezin tajnik, a 1968/1969 potpredsjednik; 1970. je bio predsjednik Sekcije za mikrobiologiju namirnica Društva mikrobiologa Hrvatske. Aktivno je sudjelovao na više stručnih skupova mikrobiologa. Od 1975. je u mirovini. — Objavio je znanstvene i stručne radove iz područja higijenske kvalitete mlijeka i mliječnih proizvoda (Zdravstvene novine, 1950, 1952, 1956, 1957; Mljekarstvo, 1952, 1955, 1957, 1962–1964, 1968, 1970, 1972; Kemija u industriji, 1958, 1963, 1965; Preventivna medicina, 1965, 1966). Pisao je o kvaliteti biljnih namirnica (Higijena, 1950, 1952; Kemija u industriji, 1958, 1963, 1968), bakteriološkom trovanju namirnicama (Higijena, 1952; Veterinarski glasnik, 1957), mikrobiologiji i kvaliteti bezalkoholnih pića (Publikacije Jugoslavenskog mikrobiološkog društva, 1960; Mikrobiologija, 1965; Vetserum, 1969), postupcima dokazivanja konzervansa u namirnicama (Prehrambeno-tehnološka revija, 1970) i o značenju upotrebe deterdženata (Zdravstvene novine, 1955). Bio je član redakcije časopisa Mljekarstvo (od 1951), Prehrambeno-tehnološka revija (od 1965) i Priroda (od 1978) a 1980. i njen urednik te prevodilac, suradnik ili urednik u više stručnih publikacija i priručnika.
DJELA: Priručnik za sanitarni nadzor nad živežnim namirnicama (suradnici E. Ferber i J. Kalanj). Zagreb 1956.
Josip Badovinac (1983)