BADAJ, Aleksandar

BADAJ, Aleksandar, pravni pisac i političar (Cernik kod Nove Gradiške, 9. III 1858 — Zagreb, 28. I 1937). Gimnaziju je pohađao u Slavonskoj Požegi, a nakon svršena Pravnog fakulteta u Zagrebu bio je odvjetnik u Zemunu, gdje je bio vrlo aktivan u javnom i kulturnom životu. Kada je na izborima u svibnju 1906. Hrvatsko-srpska koalicija dobila većinu, došao je u prve redove hrvatske politike. God. 1906/1907. i 1917/1918. bio je u vladi Koalicije odjelni predsjednik za pravosuđe, od listopada 1918. do 1919. povjerenik za pravosuđe Narodnog vijeća SHS, a od 1919. predsjednik Stola sedmorice. — Istakao se ozbiljnim nastojanjem oko pravne teorije i prakse. Kao predstojnik odjela za pravosuđe uspio je provesti znatne sudske reforme; osigurao je nezavisnost sudaca od upravne vlasti i ponovno je uveo porotno suđenje u postupku za tiskovne prekršaje. U doba oštrih političkih borbi (1906–1919) pokazao je veliku pravničku erudiciju i govorima u Hrvatskom saboru, a poslije u zajedničkom, u kojem je bio član hrvatske delegacije, potvrdio se kao solidan stručnjak u državnopravnim pitanjima. Stručno-pravne i političke članke objavljivao je u periodicima: Mjesečnik Pravničkog društva u Zagrebu (1886, 1889, 1891, 1896, 1899, 1901, 1903–1905), Obzor (1900, 1907, 1911), Agramer Tagblatt (1905, 1911, 1912), Pokret (1906–1909, 1914), Sriemske novine (1906), Hrvatski branik (1908), Narodna obrana (Osijek 1908), Sisački glas (1908), Srbobran (1908, 1911, 1912), Hrvatski pokret (Zagreb 1910–1912), Hrvatski narod (Zagreb 1912), Arhiv za pravne i društvene nauke (1921), Slovenski pravnik (Ljubljana 1925), Odvjetnik (Zagreb 1933). Od studija objavljenih u Mjesečniku, najvažnije su: Dokaz imobilijarnoga stvarnoga prava u parnici gruntovnim izvatkom (1886), Osiguranje života sa gledišta socialno-političkoga, pravoslovnoga i zakonarskoga (1899), Sloboda odvjetovanja, sloboda odvjetničtva te osnova novoga odvjetničkog reda (1899) te studija Agrarno-pravno iverje (1901) u kojoj zagovara da se za seljaštvo izradi posebno imovinsko pravo na temelju narodnog shvaćanja i pravnih institucija sačuvanih u narodnoj tradiciji.