BADURINA, Odorik (Radoslav), kulturni povjesnik (Lun na Pagu, 31. VII 1896 — Dubrovnik, 5. I 1969). Gimnaziju je pohađao na Košljunu, Badiji i u Zadru, a teologiju završio u Dubrovniku 1922. Veći dio života proveo je u Kraju na Pašmanu i u Kamporu na Rabu, a potom je živio u Dubrovniku. Istražio je i sredio samostanske arhive u Kraju, Zadru, Kamporu, Rabu (gradski i katedralni) i Dubrovniku. Rezultate istraživanja objavljivao je u raznim časopisima (npr. u Hrvatskoj straži, 1934–1940). Posebno treba izdvojiti studije o kraljevskoj palači i o benediktinskoj opatiji u Biogradu na moru (Hrvatska straža, 1934, 1935). Veći dio njegova rada ostao je u rukopisima; posebno je važna Velika kronika franjevačkog samostana Sv. Bernardina u Kamporu (u 6 svezaka, nalazi se u samostanu u Kamporu), jer su u njoj prepisani gotovo svi dokumenti gradskog arhiva u Rabu koji je poslije propao. Ostala su rukopisna djela: Kronika franjevačkog samostana na Badiji (sada u Dubrovniku), Kronika franjevačkog samostana u Kraju na Pašmanu (u Kraju), Povijest rapske biskupije (u nadžupskom uredu u Rabu), Povijest Luna (kod njegove obitelji u Jakišnici na Pagu). Bavio se proučavanjem okultizma i parapsihologije, o čemu je u rukopisu ostala opsežna građa, napisana dijelom na temelju literature, a dijelom na temelju vlastita iskustva (sada u samostanu Male braće u Dubrovniku). Započeo je pisati Kroniku samostana Male braće u Dubrovniku, ali je nije dovršio, stigao je do XVI st.
LIT.: Franjo među Hrvatima. Zagreb 1976, 200. — Berard Barčić: Povijest franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri. Zadar 1976 (ciklostil), 69.
Anđelko Badurina (1983)
