BAFFO, Alojzij (Baffus, Aloysius), prepisivač pjesama (Šibenik, oko 1510 — ?). Vjerojatno podrijetlom iz venecijanske patricijske obitelji Baffo, izumrle u XVIII st., čiji su članovi bili predstavnici mletačke vlasti u Dalmaciji od XV do XVII st. Matteo je bio brački knez (1499), a Girolamo splitski knez i kapetan (1500). U Šibeniku je Lodovico bio knez i kapetan (1464), Antonio čuvar male kule (1475). Vjerojatno je i Alojzij bio s jednim ili drugim u bližem srodstvu. V. Deželić navodi da je bio kotorski kapetan i pomoćnik u parnicama sa samostanima na otoku Vranjini te da je pisao ratničke pjesme, o kojima se, međutim, dosada ništa ne zna. Sredinom XVI st. Alojzij je sastavio malu pjesmaricu anonimno-umjetničke religiozne poezije (rukopis u Arhivu JAZU u Zagrebu) u kojoj se, prema F. Fancevu, nalaze tri, iz drugih izvora još nepoznate pjesme, a od ostalih šest, četiri najvjerojatnije pripadaju M. Maruliću. Prema tome, B. nije autor tih pjesama nego samo njihov prepisivač. Dvije pjesme pod naslovom Dvije nabožne pjesme objavio je I. Kukuljević Sakcinski, a četiri, za koje se misli da su Marulićeve, F. Fancev.
LIT.: Ivan Kukuljević Sakcinski: Pjesnici XVI vieka. Zagreb 1858, str. 28. — Velimir Deželić st. u: Znameniti Hrvati. Zagreb 1925. — Franjo Fancev: Nova poezija Splićanina Marka Marulića. Rad JAZU, 1933, 245, str. 11, 16, 34 i 65.
Nikica Kolumbić (1983)
