BAKOTIĆ, Vladimir

traži dalje ...

BAKOTIĆ, Vladimir, prevodilac i prozni pisac (Rijeka, 1862 — Makarska, 27. IV 1925). Obitelj potječe iz Kaštel-Gomilice; B. je sin fizičara i pisca Antuna Karla. Gimnaziju je polazio u Splitu i Zadru gdje je i maturirao (1880). Studirao je pravo u Zagrebu te se sprijateljio s bivšim profesorom E. Kumičićem i pod njegovim utjecajem počeo pisati. Drugu i treću godinu prava studirao je u Grazu, a zatim je napustio pravo, prešao na bogosloviju i zaredio se za svećenika u Makarskoj (1887). Služio je kao župnik u Srinjinama, Donjem Selu na Šolti, u Omišu i Slatinama; bio je bilježnik i prokancelir u biskupskoj kuriji u Splitu, župnik u Kaštel-Gomilici, a od 1904. do smrti je kanonik sustolnice u Makarskoj. — U književnosti se javio novelom Seoske tajne (Il Nazionale, 1883, 5–18). Nabožne pjesme, moralističke pjesničke pripovijesti, prozne zapise o povijesnim događajima i vjerskim temama te prikaze stranih pisaca (A. Daudet, A. Manzoni i U. Foscolo) objavio je u listovima i kalendarima: Narod (Split 1892, 1893), Veliki ilustrovani zabavni koledar (1903, 1904, 1907, 1908), Veliki Marijin koledar (1908), Dom (Split 1910, 1915–1917), Novine (Zagreb 1917), Vrhbosna (1917, 1918). Služio se pseudonimom Vladimir Trsatski. Tiskao je knjigu o pjesničkom radu bosanskog biskupa Ivana Evangelista Šarića Un poeta mitrato della Bosnia (Milano 1912) te preveo 26 njegovih pjesama na talijanski. Prevodio je s francuskog, talijanskog i latinskog jezika (Pjesme pape Leona XIII, Split 1905; V. Hugoa, A. Lamartinea i dr.). Preveo je i Knechtovu Malu biblijsku povijest za osnovne škole u Dalmaciji. Na talijanski je preveo Smrt Smail-age Čengića I. Mažuranića (Split 1922). Bio je urednik Velikoga Marijina koledara za katolički puk za godinu 1903. i 1905 (Winterberg, Zagreb, New York). — Prema mišljenju M. Deanovića, B. je poznatiji po svojim prijevodima, osobito po prijevodu Smrti Smail-age Čengića na talijanski, nego po svojoj nabožnoj poeziji.

DJELA: Un poeta mitrato della Bosnia (Giovanni Evangelista Saric). Milano 1912.
 
LIT.: Mihael Opeka: Pesnik biskup Šarić v talijanščini. Dom in svet, 25(1912) 6, str. 238–239. — Arsen Wenzeli-des(w): Un poeta mitrato. Savremenik, 7(1912) 7, str. 449–450. — Ante Petravić: La morte di Smail-aga Čengić. Jugoslavenska njiva, 6(1922) II/1, str. 32–33. — Ivo Delate: Iz talijanske literature. Iv. Mažuranić u talijanskom prevodu i njegova kritika u »La Cultura«. Novo doba (Split), 6(1923) 115, str. 2–3. — Vinko Lozovina: Treći talijanski prijevod Mažuranićeva eposa. Vijenac, 1(1923) 6, str. 119. — Nikola Delić: Kan. Vlad. Bakotić. Nova revija, 4(1925) 2, str. 216–217. — Kan. Vladimir Bakotić. List biskupije splitsko-makarske, 1925, 4, str. 37.
 
Mirko Žeželj (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BAKOTIĆ, Vladimir. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.10.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/bakotic-vladimir>.