BANDERA, Vjenceslav

traži dalje ...

BANDERA, Vjenceslav, pedagog i vjerski pisac (Beli na Cresu, 5. V 1896 — Zadar, 17. IV 1965). Poslije svršene osnovne škole polazi franjevačku gimnaziju na Košljunu, u Zadru i Dubrovniku (1906–1914), a bogoslovne nauke na franjevačkoj teološkoj školi u Dubrovniku (1914–1918). Za svećenika je zaređen 1918. u Krku. Studirao je klasičnu filologiju u Parizu (1923–1925) i Fribourgu (1926–1929), gdje je 1929. doktorirao temom Le style élévé dans la satire d’ Horace, a 1935. položio je u Beogradu diferencijalni ispit iz klasične arheologije i povijesti starog vijeka. Od 1918. do 1945. predavao je na franjevačkim gimnazijama na Košljunu, u Dubrovniku i na Badiji te (1945–1948) u korčulanskoj sedmogodišnjoj školi. Od 1949. do 1964. bio je nastavnik i direktor Nadbiskupske gimnazije u Zadru, a od 1964. srednje vjerske škole u Poljudu u Splitu. Od 1952. do 1965. bio je definitor i nadstojnik škola provincije Sv. Jeronima. — Napisao je knjigu o ranoj prošlosti Dubrovnika i putopis po Grčkoj. Raspravu o učenju klasičnih jezika u srednjim školama objavio je u Collectanea franciscana slavica (1940), a propovijedi su mu objavljene posmrtno u Vjesniku franjevačke provincije Sv. Jeronima u Dalmaciji (1965, 1966).

DJELA: Nova et vetera iz zemlje bogova. Split 1938. — Sv. Vlaho i njegov Dubrovnik u svijetlu vjere, žrtve i slobode. Dubrovnik 1938.
 
LIT.: (Nekrolozi). Vjesnik franj. provincije Sv. Jeronima u Dalmaciji, 7(1965) 5/6, str. 59–84.
 
Mijo Ivan Brlek (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BANDERA, Vjenceslav. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.10.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/bandera-vjenceslav>.