BANJANIN BOMBARDELLI, Mira

traži dalje ...

BANJANIN BOMBARDELLI, Mira, dramska umjetnica (Beograd, 19. II 1919). U Beogradu je završila osnovnu školu, nižu gimnaziju i trgovačku akademiju (1937) te apsolvirala na Visokoj ekonomsko-komercijalnoj školi (1941). Za studija neko je vrijeme radila kao bankovni činovnik i pohađala Dramsku školu pri Muzičkoj akademiji (1940). Zbog djelovanja u naprednomu omladinskom pokretu i članstva u SKOJ-u, ostala je bez službe. Prvi angažman imala je u Srpskomu narodnom pozorištu u Novom Sadu (1940/1941). Poslije šestotravanjskog sloma protjerana je sa suprugom S. Bombardellijem u Split, gdje ostaje do kraja 1942, kada se pridružuje NOB-u. Jedna je od osnivača Kazališta narodnog oslobođenja, zatim direktor splitske Drame (1944–1945), tajnik (1945–1947) i glumica. U riječkom kazalištu glumila je od 1947. do 1953, a u dubrovačkom je radila četiri sezone (1953–1957). Najduže je nastupala u Narodnom pozorištu Bosanske krajine u Banjoj Luci, od 1957. do 1979, kad je umirovljena. Kao glumica banjalučkog kazališta dobila je Nagradu »Veselin Masleša«, Nagradu grada, Nagradu Udruženja dramskih umjetnika BiH-a te Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima. — Odigrala je više od dvije stotine uloga, a važnije su: Eliza Doolittle u Pigmalionu B. Shawa u riječkom i dubrovačkom kazalištu, a u banjalučkom naslovna uloga u Ibsenovoj Heddi Gabler, zatim Dora Krupićeva u Šenoinu Zlatarovu zlatu, Điđeta Dunda u Begovićevoj Amerikanskoj jahti u splitskoj luci, Manda u Držićevoj komediji Tripče de Utolče, Sultana u Zloj ženi J. Sterije Popovića, Ana u Davičovoj Pesmi, Hasanaginica u istoimenoj Ogrizovićevoj drami, a u Krležinoj trilogiji o Glembajevima tumačila je barunicu Castelli (Gospoda Glembajevi), Madeleineu Petrovnu (U agoniji) i Klaru (Leda).

LIT.: Dejan Đuričković: Drama ljudske neslobode. Putevi, 11(1965) 1, str. 83–84. — Jovan Babić: Rastanak s Talijom. Večernji list, 23(1979) 1. VI, str. 12. — Gradimir Gojer: Jubilej glumice. Svijet (Sarajevo), 1979, 16. II, str. 16. — Predrag Lazarević: Dvostrukost glumačkog talenta. Oslobođenje, 37(1979) 5. II, str. 7. — Aleksandar Ravlić: 200 likova Mire Banjanin. Vjesnik, 40(1979) 5.II, str. 7. — M. Šukalo: Življenje jedne žene. Glas (Banja Luka), 36(1979) 9. II, str. 4. — Vezuv Tinjić: Po Lauri upamćena. Politika, 76(1979) 9. 11, str. 15. — Obrad Egić: Mira Banjanin-Bombardelli. Zadarska revija, 30(1981) 5/6, str. 518–526.
 
Šimun Jurišić (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BANJANIN BOMBARDELLI, Mira. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 1.6.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/banjanin-bombardelli-mira>.