BARIČEVIĆ, Doris

BARIČEVIĆ, Doris, rođ. Vogel (Dorotea), povjesničar umjetnosti (Graz, 7. IX 1923). U Zagrebu je završila osnovnu školu, gimnaziju (1942) te studij povijesti umjetnosti i kulture s klasičnom arheologijom (1948). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu magistrirala je 1965, doktorirala 1972. Kao kustos Arhiva za likovne umjetnosti radila je u Gipsoteci grada Zagreba (1949–1950), a zatim u institucijama JAZU: Gliptoteci (1950–1951), Institutu za povijest umjetnosti (1952–1960), Historijskom institutu (1960–1965), Arhivu JAZU (1965–1979) te Kabinetu za arhitekturu i urbanizam Arhiva za likovne umjetnosti (od 1979). Bavi se znanstvenim skupljanjem i arhiviranjem likovne dokumentacije i registriranjem suvremenih umjetničkih zbivanja u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Znanstveni je savjetnik Arhiva za likovne umjetnosti JAZU od 1978. — Osnovno je područje njezina istraživačkog rada (u arhivima i na terenu) skulptura i drvorezbarstvo XVII i XVIII st. u sjevernoj Hrvatskoj. Nakon njezinih otkrića ponovno su smješteni u zagrebačkoj katedrali 1980. restaurirani kipovi središnjeg dijela glavnog oltara iz 1632, koji je »zbog trošnosti« bio uklonjen 1832 (Bogorodica s djetetom i anđeli). Obradila je velik broj baroknih spomenika i kipova u drvu i kamenu, a posebno tipološki razvoj propovjedaonica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj iz XVII st. (magistarski rad) i XVIII st. (disertacija). Svojim je radovima dala znatan prilog poznavanju djelovanja domaćih i stranih kipara iz XVII i XVIII st. te razvoju barokne umjetnosti u Hrvatskoj: Glavni oltar zagrebačke katedrale iz 1632, Propovjedaonica u obliku ribe u Lovrečkoj varoši, Majstor propovjedaonice M. B. Snježne u Belcu, Paulus Riedel pavlinski kipar u Istri i Hrvatskom primorju (Peristil, 1967/1968, 10/11; 1971/1972, 14/15; 1973/1974, 16/17), Svetice i problem pavlinskog kiparstva na prijelazu XVII i XVIII st. (Radovi Arhiva JAZU, 1973, 2), Štajerski kipari na Trškom vrhu (Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 1975, 1/6), Umjetnički spomenici Remeta u drvu i kamenu (Kaj, 1978, 17), Djela varaždinskog kipara Friedricha Pettera u Varaždinu i Križevcima (Bulletin JAZU, 1979, 1). U okviru osnovne tematike, drvorezbarstva i kiparstva baroka XVII i XVIII st. u Hrvatskoj, dala je preglede te građe s područja općinâ Sisak i Jastrebarsko te iz Hrvatskog zagorja (Ljetopis JAZU, 1968, 72; 1969, 73; 1971, 75; 1972, 76; 1978, 78; Kaj, 1975, 6). Pisala je članke za Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (1979) i Thieme-Becker Künstlerlexikon (novo izd.), a stručne i znanstvene radove objavljivala još u zbornicima i časopisima Bulletin JAZU (1953–1956, 1979), Ljetopis JAZU (1961, 1968, 1969, 1971, 1972, 1978), Peristil (1967/1968, 1971/1972–1977), Radovi Arhiva JAZU (1972, 1973), Kaj (1974, 1975, 1978, 1979, 1981), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1975, 1977, 1979), Rad JAZU (1978) i dr.