BÁTORY, Julije, ginekolog i endokrinolog (Vinkovci, 28. I 1896 — Osijek, 16. XII 1952). Otac mu Danijel potpisivao se Bathory. Gimnaziju je pohađao u Osijeku, a medicinu studirao u Innsbrucku i Grazu, gdje je doktorirao 1921. Specijalizaciju iz ginekologije i porodništva započeo je na kirurško-ginekološko-porođajnom odjelu primarijusa Vatroslava Florschütza u Zakladnoj bolnici u Osijeku, no budući da je taj odjel bio prvenstveno kirurški, Zemaljsko zdravstveno vijeće nije Bátoryju priznalo naslov specijalista. Postavši primarijus kirurškog odjela, vodio je i rendgenski laboratorij bolnice, a 1932, kad je sagrađena nova zgrada za kirurgiju i ginekologiju, osamostaljuje se Primaljsko-ginekološki odjel koji B. vodi sve do smrti. Hospitirao je na velikim bečkim klinikama, najviše kod profesora Weibela, te je stekao velik ugled; u svoje je vrijeme bio jedini ginekolog u čitavoj Slavoniji i Baranji. Uz odjel B. vodi i privatni sanatorij »Weissmann-Bátory« u Osijeku, a 1940. pri Domu narodnog zdravlja osniva Stanicu za rak u kojoj je besplatno radio, kao i u Savjetovalištu za majke. Još prije rata nastojao je da se u Osijeku osnuje škola za primalje. Bavio se i endokrinologijom te je postavio vlastitu teoriju o endokrinoj etiologiji karcinoma i nekih drugih bolesti (peptički ulkus); ta je teorija izazvala brojne polemike. Proučavao je i druge endokrine bolesti, npr. diabetes insipidus. Stručne radove objavljivao je u Liječničkom vjesniku 1930–1932, 1940.
DJELA: Novi pogledi na problematiku carcinoma. Osijek 1940.
LIT.: Srećko Zanela: »Sectio caesarea«. Liječnički vjesnik, 54(1932) 11, str. 576–577. — Životno djelo osječkog liječnika. Hrvatski list (Osijek), 21(1940) 143, str. 7–8. — Vladimir Bazala: Julije Bátory, Novi pogledi na problematiku carcinoma. Alma mater croatica, 4(1940–41) 2, str. 85–89. — Buda Gudurić: Da li je jedan naš lekar zaista uspeo da pronade najefikasniji lek protiv raka. Pravda (Beograd), 37(1941) 13 023, str. 8; 13 025, str. 13. — Ante Perić: Betory, Novi pogledi na problematiku karcinoma. Liječnički vjesnik, 63(1941) 2, str. 139–140. — Svetislav D. Popović: Julije Batory, Novi pogledi na problematiku karcinoma. Medicus, 3(1941) 5, str. 244–245. — Petar Rismondo: »Kome smeta primaljska škola u Osijeku?« Hrvatski list (Osijek), 22(1941) 25 (7085), str. 14. — Dr. Julije Bathory. Glas Slavonije, 10(1952) 2370, str. 5. — Vladimir Utvić: Povijest bolničkih ustanova u Osijeku od 1874–1974. Osijek 1974, 106.
Vladimir Dugački (1983)
