BATTHYÁNY, Adam, hrvatski ban (?, 13. IX 1662 — ?, 26. VIII 1703). Sin Krste Batthyánya, utemeljitelja mlađe loze obitelji. Za bana je postavljen 26. VIII 1693. God. 1695. kupuje dio vlastelinstva Ludbreg, a ostatak vlastelinstva obitelj je stekla 1715, tj. njegova udovica Eleonora Strattmann. Iste godine kupuje kuću u centru Varaždina od baruna Petra Prašničkog (danas Trg narodnih heroja 7), a 1700. daruje je supruzi. Sudjelovao je u vojnama protiv Turaka posljednjih godina velikoga turskog rata (1683–1699). God. 1696. oteo im je zajedno s Petrom Keglevićem više pograničnih mjesta, među njima i Kladušu. Sljedeće godine sudjeluje zajedno s karlovačkim generalom Franjom Karlom Auerspergom i varaždinskim generalom Hanibalom Heisterom sa 20 000 vojnika u neuspjelu pohodu na Bihać. Kada su se Habsburgovci poslije sklapanja Karlovačkog mira upleli u rat s Francuskom zbog španjolske baštine, B. podiže u Hrvatskoj insurekciju. Na bečkvm dvoru dolično je zastupao prava hrvatskih staleža, zalažući se osobito za neokrnjenost banske vlasti. Također je mnogo nastojao oko priključenja Vojne krajine Hrvatskoj. God. 1703. Leopold I je zaista donio odluku o ukidanju Varaždinskog generalata, ali ona nikada nije stupila na snagu zbog protivljenja austrijskih generala, a Banska krajina, proširena do Une, predana je pod bansku vlast i upravu.
LIT.: Baltazar Patačić: Ex diario vitae Balthasaris Pattachich. Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, 1869, 10, str. 232–234. — Radoslav Lopašić: Spomenici Vojne Krajine, 3. Zagreb 1899. — Adolf Wissert: Die Geschichte einer edlen Freundschaft. Gräfin Eleonore Batthyány aus Warasdin und Prinz Eugen von Savoyen. Deutsche Zeitung in Kroatien, 3(1943) 125, str. 12; 127, str. 8. — Ferdo Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga naroda. Zagreb 1962. — Ivy Lentić-Kugli: Kuća grofova Batthiany u Varaždinu. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 29(1980) 4, str. 3–6. — Marija Winter: Ludbreški grad i njegovi gospodari. Podravski zbornik, 1980, str. 364.
Krešimir Nemeth (1983)
