BATTHYÁNY, Adam Venceslav, banski namjesnik (?, 27. III 1722 — ?, 1787). Najstariji sin palatina Ludviga (1696–1765), suprug Terezije Illésházy. God. 1750. imenovan je glinskim pukovnikom, krajem iste godine prisjednikom Banskog stola, a 1753. banskim namjesnikom do 1756. Na namjesničkom položaju bio je do ostavke njegova strica Karla na banski položaj. God. 1762. otac mu prepušta obiteljsku nasljednu čast velikog župana Vaške županije. — God. 1751. pokrenuo je trgovinu žitom u Hrvatskoj. Nabavio je veće količine žita u Zagrebu i kupio zemljišta za izgradnju skladištâ u Karlovcu i Sisku te sklopio ugovor sa senjskim trgovcem Demelijem o prijevozu žita u Livorno. Nakon izbijanja seljačkih buna 1755. B. nije na vrijeme spriječio njihovo proširivanje. God. 1757. napustio je Hrvatsku. — B. i Terezija Illésházy vodeći su likovi romana Diogenes, kojim je A. Šenoa, služeći se povijesnim izvorima, književno transponirao društveni život Zagreba, posebice raspuštenost stranog plemstva u vrijeme Batthyányeva namjesništva.
LIT.: Antun Barac: August Šenoa. Zagreb 1926, 66–70. — Josip Nagy: Oko Diogenesa (predgovor u: August Šenoa, Diogenes). Zagreb 1932, V–XVI. — Baltazar Adam Krčelić: Annuae ili historija 1748–1767. Zagreb 1952. — Stjepan Antoljak: Bune pučana i seljaka u Hrvatskoj. Zagreb 1956.
Redakcija (1983)
