BATTHYÁNY, Franjo, ban (?, 28. X 1479 — ?, 28. XI 1566). Sin jajačkog bana Baltazara. God. 1514–1517. bio je kraljevski komornik, 1517–1525. natpeharnik, 1525–1533. hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (1527–1531. zajedno s I. Karlovićem) te istodobno (1525–1543) župan Požunske i Željezne županije. Na Saboru u Križevcima 1537. izabran je u odbor za obranu od Turaka. Bio je također kraljev povjerenik i savjetnik. — Iako ga staleži nisu htjeli priznati za bana, ipak se održao na vlasti kao osoba Ludovikova povjerenja. Sudjelovao je u bitki na Mohačkom polju dovevši jednak broj konjanika i pješaka te bio jedan od rijetkih koji se spasio. U borbi Ferdinanda Habsburgovca i Ivana Zapolje za prijestolje pristao je uz Habsburgovce. Zajedno s I. Karlovićem vodio je 1527. vojsku protiv Zapoljina pristaše K. Frankapana te tom prilikom opustošio Varaždinske Toplice. God. 1516. dobiva povlasticu za skelu na Muri na svom posjedu Turnišću, a već 1524. izdana mu je povelja kojom je na svoje posjede u Ugarskoj mogao naseljavati Hrvate iz Hrvatske. Kao i druge velikaške obitelji (Erdődy, Nádasdy) preseljavao je kmetove sa svojih posjeda Kristalovec, Dišnik, Garignica, Mogor, Greben i dr. u Zapadnu Ugarsku, tj. Slovačku, a 1543. naselio je veliku grupu bjegunaca iz turske Krajine na vlastelinstvo Kiszeg u Gradišću.
LIT.: Ferdo Šišić: Hrvatski saborski spisi, 1 i 2. Zagreb 1912. i 1915. — Emilij Laszowski: Habsburški spomenici. Zagreb 1914, I; 1916, II; 1917, III. — Ferdo Šišić: Pregled povijesti hrvatskoga naroda. Zagreb 1962. — Vera Zimányi: Der Bauernstand der Herrschaft Güssing im 16. und 17. Jahrhundert. Eisenstadt 1962. — Josip Adamček i Ivan Kampuš: Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću. Zagreb 1976. — Josip Adamček: Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća. Zagreb 1980.
Redakcija (1983)
