BAUER, Hinko

BAUER, Hinko, arhitekt (Trst, 17. I 1908). Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1931. God. 1929–1931. radi kod R. Lubynskog, a 1932–1934. kod Z. Neumanna. Od 1936. vodi u Zagrebu zajednički atelijer s M. Haberleom. God. 1943. odlazi u NOB-u, 1944. bio je zarobljen i interniran u logoru Dachau. Nakon završetka rata vraća se u Zagreb; 1954. osniva i vodi projektni biro »Bauer« (do njegove integracije s biroom »Plan«, 1963). Zajedno s Haberleom projektirao je Zagrebački zbor na Savskoj cesti (1936), hotel u Ulcinju (1937) te u Zagrebu Dom društva inženjera i arhitekata u Pierottijevoj ul. 4 (1937), Željezničarsku bolnicu na Rebru (1938) i Narodno sveučilište u Kordunskoj ul. (1941). Samostalno je izveo zgradu Fiatova servisa na Savskoj cesti 56 (1940) te obiteljske kuće na Gornjem Prekrižju 12 (1937) i u Torbarovoj ul. 11 (1938). U razdoblju suradnje s Haberleom sudjeluje uspješno i na nekoliko natječaja: novi kolodvor u Sarajevu (1935), Obrtna škola na Savskoj cesti u Zagrebu (1935/1936), Konvikt »Narodna uzdanica« u Sarajevu (1937), palača Uprave državnih monopola, Predsjedništva vlade i Državnog katastra u Beogradu (1937, II nagrada), palača »Albanija« u Beogradu (1938, I nagrada). Za samostalni projekt kliničkog naselja na Šalati u Zagrebu dobio je II nagradu (1941). U poslijeratnom razdoblju bavio se projektiranjem stambenih, poslovnih i školskih zgrada. Po njegovim projektima izvedene su 1955–1962. škole u Zelini, Slavonskoj Požegi, Tuzli, Svetozarevu, Smederevu, Repišću kraj Jastrebarskog i vrtlarska škola u Vinici u Hrvatskom zagorju. Autor je projekata za opskrbni centar u Bregani (1953) i za banke u Slavonskom Brodu, Sisku i Gospiću (1955–1960). Među stambenim zgradama ističu se tri višekatnice na Ružmarinki (1955) i zgrada na uglu Kvaternikova trga i Domjanićeve ulice (1958) u Zagrebu. U oblikovanju interijera nastoji ostvariti specifični ugođaj prostora sukladan njegovoj namjeni (izložbeni salon »Karas« u Praškoj ul. 4, 1947; prodavaonica »Solid« u Ilici 41a, 1963; prodavaonica »Ghetaldus« u Gajevoj ul., 1964). Priređuje izložbe, drži predavanja i piše o urbanističkim problemima Zagreba: Aktualni Gornji grad (Telegram, 1969), Ćaskanje o Trnju, Hospitalia i Zazivanje prohujala (15 dana, 1980, 1981), Stradun agramerski (ČIP, 1982).