BEDEKOVIĆ, Kamilo, građevinski inženjer (Zagreb, 3. VII 1839 — Zagreb, 19. IX 1915). Sin Janka, zastupnika u zajedničkom saboru u Požunu i u Beču. Gimnaziju je polazio u Karlovcu 1845–1851, Višu realku u Landstrassu 1851–1856, a diplomirao je na Politehnici (Technische Hochschule) u Beču 1858. Bio je oženjen Ljuboslavom, kćerkom Ljudevita Gaja. Radio je (1859–1861) pri krajiškomu građevinskom ravnateljstvu (izgradnja ceste Stinica kod Jablanca—Alan). God. 1861–1869. bio je predstojnik gradskoga građevnog ureda u Zagrebu (vodio je rekonstrukciju ulica, popločenje pješačkih hodnika, gradnju Klaonice, dogradnju Realke – sada Hidrometeorološki zavod, djelomično uređenje toka potoka Medveščaka), zatim glavni tehnički konzultant »Osnove za razsprostranjenje grada« (prvi regulacijski plan 1865) te tajnik prvog Odbora za poljepšanje i razprostranjenje grada i novoosnovana (1862) Obrtničkog družtva. Istodobno je inženjer Požeške županije; njegov program za javne radove bio je poticaj za zakon »Ob izvedenju javnih radnjah« (1873). Sudjelovao je 1869–1871. pri izgradnji pruge Karlovac—Rijeka, a 1871/1872. bio je ekspert pri budimpeštanskomu zajedničkom ministarstvu za radove i promet, 1872/1873. nadinženjer pri gradnji riječke željeznice, a od 1875. inženjer pri Vladinu odsjeku u Zagrebu (vodio je asanaciju šteta od potresa u Zagrebu 1880). Kao član Družtva inžinira i arhitekta u Zagrebu bio je od 1888. potpredsjednik, a od 1891. predsjednik. Sudjelovao je u organiziranju Prve gospodarske izložbe (1864) i Gospodarsko-šumarske izložbe (1891) u Zagrebu te Milenijske izložbe u Budimpešti (1896). — B. je bio sveobuhvatan građevinski stručnjak svoga vremena. Kao nadinženjer pri vladi provodio je reorganizaciju tehničke službe, a predložio je (1869) održavanje tečajeva iz građevno-obrtničke struke u kamenom bogatu Hrvatskom primorju (Novi ili Crikvenica), koja je ideja ostvarena nekoliko godina kasnije. Predložio je zajedno s M. Ursinijem osnutak tehničkog fakulteta u Zagrebu (Zur Errichtung einer kroatischen Technik in Agram, Agramer Zeitung, 1898, 92). U časopisu Viesti Družtva inžinira i arhitekta, pisao je o građevinskim i srodnim problemima: O opažanju oborina (1881, 1); O razvitku građevinah u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji za posljednjih 50 godinah (1891, 4); Nacrt osnove zakona o gradnji i uzdržavanju municipalnih (sada zemaljskih) i općinskih-cesta u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji (1909, 5). Prigodom Milenijske izložbe objavio je dvije publikacije: Zemaljske građevine 1874–1885. i Zemaljske cestogradnje 1874–1895 (Zagreb 1895).
LIT.: Prva izložba dalmatinsko-hrvatsko-slavonska (katalog). Zagreb 1864, 131, 133. — Janko Ibler: Gospodarsko-šumarska jubilarna izložba (spomen-spis). Zagreb 1892, 288. — Kamilo Bedeković, kr. tehnički savjetnik. Narodne novine, 65(1899) br. 100. — Životopis jubilara Kamila Bedekovića, kr. tehničkog savjetnika. Viesti Družtva inžinira i arhitekta, 20(1899) 4, str. 65–66. — Julio Stanisavljević: Spomen-knjiga na proslavu 25-godišnjice opstanka Društva inženjera i arhitekata. Zagreb 1903. — Antun Cuvaj: Povijest školstva u Hrvatskoj i Slavoniji, 5. Zagreb 1911, 216. — Josip Horvat i Jakša Ravlić: Pisma Ljudevitu Gaju. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1956, 26, str. 37. — Josip Horvat: Ljudevit Gaj. Zagreb 1975.
Zdenko Šenoa (1983)
