BELAMARIĆ, Miro

traži dalje ...

BELAMARIĆ, Miro, dirigent i skladatelj (Šibenik, 9. II 1935). Zanimanje za glazbu naslijedio od oca Bruna, tenora, pjevačkog pedagoga i direktora glazbene škole u Šibeniku, te majke Janje, amaterske pjevačice u šibenskomu pjevačkom zboru »Kolo«. Osnovnu i muzičku školu te gimnaziju završio je u Šibeniku 1953. Klavir je nastavio učiti u Srednjoj muzičkoj školi Hrvatskoga glazbenog zavoda (sada Muzička škola »Vatroslav Lisinski«) u Zagrebu. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu studirao je dirigiranje 1955–1960 (diplomirao 1962, M. Horvat, I. Gjadrov) i kompoziciju 1966–1970 (diplomirao 1975, S. Šulek). Dirigiranje je usavršavao 1957. na Ljetnoj akademiji Mozarteuma u Salzburgu kod Lovre Matačića i 1962/1963. u Accademia musicale Chigiana u Sieni kod S. Celibidachea. Za studija bio je angažiran 1958. kao urednik i dirigent orkestra RTV Zagreb, a 1959–1962. kao dirigent Gradskog kazališta Komedija u Zagrebu. Od 1964. djeluje u Zagrebu, najprije kao zborovođa, a od 1966. kao dirigent Opere. Od 1975. je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu docent za dirigiranje. — Dosada je izveo više od 40 scenskih djela, a neka i režirao (Seviljski brijač G. Rossinija, Ljubavni napitak G. Donizettija, svoju operu Ljubav don Perlimplina te opere Il Conte Ory G. Rossinija i Viva la mamma G. Donizettija u kazalištu Komedija). Sa zagrebačkom Operom nastupao je u Italiji, Austriji, SR Njemačkoj, ČSSR-u, Grčkoj i Japanu. Kao dirigent gostovao je u Bečkoj državnoj operi, u Frankfurtu na Majni i u Brnu na Janáčekovu festivalu. Operu Fidelio L. van Beethovena dirigirao je 1981. u New Orleansu (SAD). Bio je asistent H. von Karajana na Svečanim igrama u Salzburgu (1965–1967) i K. Böhma u Parizu, Salzburgu, Beču i Londonu (1975/1976). Na simfonijskim koncertima nastupao je u svim većim jugoslavenskim gradovima. Njegov skladateljski opus obuhvaća ciklus pjesama za glas i klavir Preobraženja (1954/1955), ciklus pjesama za zbor a cappella Hrvatska ljubavna lirika (1959–1981), Varijacije za klavir i orkestar na jednu mozartijansku temu (1968), operu Ljubav don Perlimplina (vlastiti libreto prema drami F. Garcia Lorce). Opera je izvedena u HNK u Zagrebu 1975, na Annaleu u Osijeku 1976. i u Narodnom divadlu u Pragu 1976. Skladao je glazbu za filmove, kazalište i radio. Nagrađen je Nagradom kritike »Zvono Lotršćak« za najbolje scensko ostvarenje u 1969 (G. Rossini, Il Conte Ory) i Nagradom grada Zagreba za glazbu (Ljubav don Perlimplina).

DJELA: Ljubav don Perlimplina, klavirski izvadak. Zagreb 1974; partitura i dionice opere, Kassel (SRNj) 1982.
 
LIT.: Erika Krpan: Vrijedan glazbeno-scenski domet. Vjesnik, 36(1975) 19. XI, str. 11. — Michael Koling: »La Traviata«. Der Merker (Beč), 1978, studeni. — Ratko Čangalović: Veličanstvena predstava. Politika, 77(1980) 15. X, str. 15. — Krešimir Kovačević: Zvjezdani operni trenuci. Borba, 59(1980) 7. X, str. 9. — David Foil: Fidelio’ Opera Performance in New Orleans Significant. Morning Advocate (New Orleans), 1981, 21. III. — Krešimir Kovačević: Na izvoru verizma. Borba, 61(1982) 24. II, str. 10.
 
Višnja Manasteriotti (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BELAMARIĆ, Miro. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 6.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/belamaric-miro>.