BELINIĆ, Marko

BELINIĆ, Marko, sindikalni i politički radnik (Jakovlje kod Donje Stubice, 13. VIII 1911). Nakon završene osnovne škole učio je krznarski zanat u Zagrebu, gdje se vrlo rano kao aktivan član radničkih kulturnih i sportskih društva uključio u revolucionarni radnički pokret. God. 1934. primljen je u članstvo KPJ. Već 1935. najprije postaje sekretar RK KPH zagrebačke četvrti Trešnjevka, a krajem iste godine sekretar MK KPH za Zagreb. Od 1937. djeluje u Varaždinu u URSS-ovim sindikatima kao profesionalni tajnik Saveza tekstilno-odjevnih radnika, a od 1938. je i član OK KPH za Varaždin. Zbog revolucionarne djelatnosti bio je hapšen 1936. i 1938, a 1939. prognan iz Varaždina te zatvoren u Lepoglavi. Nakon izlaska iz tamnice nastavlja radom u URSSJ-u kao profesionalni sindikalni radnik. Ponovno je uhićen potkraj 1940, a poslije uspješna bijega iz vlaka za Lepoglavu, djeluje u ilegalnosti. Okupacija zemlje 1941. zatekla ga je kao člana Mjesnog komiteta KP Hrvatske za Zagreb. Bio je jedan od glavnih organizatora oružanog ustanka na području okružnih komiteta KPH za Zagreb i za Krapinu. U NOR-u je bio član Povjerenstva CK KPH za Zagreb, član OK KPH za Zagrebačku oblast, politički komesar Druge operativne zone, a od 1943. član Politbiroa CK KPH, vijećnik ZAVNOH-a i AVNOJ-a. Poslije oslobođenja bio je predsjednik Zemaljskog vijeća Saveza sindikata Hrvatske (1944–1955), član IV Sabora SRH, zastupnik u Saveznoj narodnoj skupštini, član CK SKH i CK SKJ, član SSJ, predsjednik SUBNOR-a Hrvatske (1961–1969) te član Savjeta SRH i Savjeta federacije. Sudjelovao je na kongresima KPH (SKH) od II do VI i KPJ (SKJ) od V do IX, SUBNOR-a Hrvatske i Jugoslavije, I kongres Svjetske sindikalne federacije (Prag 1947), Kongres Socijalističkih sindikata Indije (Bombay 1952), Federacije talijanskih boraca antifašista (Rim 1963) i Kongres boraca otpora (Prag 1963). — Objavljivao je članke iz područja sindikalnog i revolucionarnog pokreta surađujući u listovima Radnik (1937), Radnički tjednik (1938–1939), Naprijed (1944) te poslije oslobođenja u dnevnim listovima i tjednicima (Vjesnik, Večernji list, Borba, Glas rada, Socijalizam, Kaj i dr.). Sjećanja na ratne dane objavio je u spomenici Tri godine borbe Trinaeste proleterske (Zagreb 1945) te u zbornicima Zagreb 1941–1945 (knj. 1, Zagreb 1972) i Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-u i socijalističkoj revoluciji (Varaždin 1976). Nosilac je Partizanske spomenice 1941, Ordena narodnog heroja, Ordena junaka socijalističkog rada i drugih jugoslavenskih i stranih odlikovanja.