BERIĆ, Dušan, književni i kulturni povjesničar (Zadar, 20. II 1920 — Split, 19. IV 1966). Osnovnu školu završio je u Splitu (1930), prvi razred gimnazije polazio je u Sarajevu (1931), a ostale u Splitu. God. 1940. učio je u Cetinju i Sarajevu bogosloviju, zatim je studirao na Teološkom fakultetu u Beogradu, a završio Višu pedagošku školu u Splitu (1953). Od jeseni 1944. bio je u NOB-u. God. 1945. predaje na gimnazijama u Vrgorcu, a zatim je bio upravitelj Narodne biblioteke u Zadru (1945–1948). Od 1948. radio je u Gradskoj biblioteci u Splitu, pa u splitskom antikvarijatu »Naša knjiga« (1951–1952), a potom je bio bibliotekar Više pedagoške škole u Splitu. — Javio se kao gimnazijalac pjesmama u Podmlatku Jadranske straže (1935, 59). Kao književni povjesničar javio se prikazom knjige Flacius M. Mirkovića (Novo doba, 1938, 195). Potom piše članke i studije s područja književne i kulturne povijesti Dalmacije (splitske galerije, viški arhivi, školstvo Šibenika i dr.) za publikacije: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (1935–1949, 1950, 1957), Nova tribuna (1939, 1940), Novi istočnik (1939, 1940), Slobodna Dalmacija (1945–1965), Republika (Beograd 1947, 1948), Književne novine (1948, 1949, 1962), Bibliotekar (1950), Hrvatsko kolo (1950), Istorijski zapisi (1950–1952, 1959), Književnost (1950), Republika (Zagreb 1950, 1953, 1955), Vjesnik bibliotekara (1950), Istorijski časopis SAN (1951), Anali Historijskog instituta JAZU (1952–1963), Glasnik SAN (1953), Građa za povijest književnosti hrvatske (1953), Školski vjesnik (1953, 1956–1965), Zadarska revija (1953, 1955–1960, 1962, 1964), Brački zbornik (1954, 1957), Farmaceutski glasnik (1954), Iz hrvatske medicinske prošlosti (1954), Letopis Matice srpske (1954), Mogućnosti (1954–1958, 1961–1963), Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor (1954–1957, 1960, 1962), Radovi Instituta JAZU u Zadru (1955, 1956), Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru (1957), Izdanja Historijskog arhiva Hvar (1958, 1959, 1961, 1962), Bilten Historijskog arhiva komune hvarske (1959–1961, 1963, 1965), Kovčežić (1960, 1961, 1963), Arhivska građa otoka Hvara (1961), Glasnik Etnografskog muzeja na Cetinju (1963) i dr. Jedan je od autora Priloga povijesti umjetnosti u Dalmaciji (Split 1955), Popisa stanovnika otoka Hvara (Split 1958) i Priloga povijesti muzike otoka Hvara (Split 1958). Pisac je pogovora knjizi S. Puhiera O postanku Dubrovnika (Split 1963). Preveo je s ruskog Život i doživljaji Maksirna Gorkog I. Gruzdeva (zadarski Narodni list, 1946, 1–24). — B. je bio marljivi arhivski i bibliotekarski radnik koji je zadužio našu znanost nizom korisnih obavještenja (Lj. Maštrović).
DJELA: Tragom jednog domaćeg ikonopisca. Split 1949. — Novi prilozi o umjetninama Splitske galerije (suautor Kruno Prijatelj). Split 1955. — Iz književne prošlosti Dalmacije. Split 1956. — Arhivi otoka Visa. Split 1958. — Dalmacija u »Povijesti školstva i pedagogije u Hrvatskoja u redakciji dr D. Frankovića. Split 1959. — Nepoznati splitski književmk Božić Božićević. Split 1962. — Iz korespondencije kap. Nike Dubokovića. Split 1963. — Školstvo Šibenika i njegove okolice u prošlosti (1412–1921). Split 1964.
LIT.: Nevenka Bezić (N. B.): Kulturno-historijske publikacije o Dalmaciji. Slobodna Dalmacija, 9(1951) 1843, str. 2. — Toda Čolak: Berićev prilog istoriji naše literature. Letopis Matice srpske, 132(1956) 378 (6), str. 599–601. — Milovan Danojlić (M. D.): Književna prošlost. Književne novine, 7(1956) 16, str. 3. — Ljubomir Maštrović (Lj.-ić): Dušan Berić, Iz književne prošlosti Dalmacije. Zadarska revija, 5(1956) 4, str. 303–305. — Miloš Pantić: Dušan Berić, Arhivi otoka Visa. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, 1960, XX/3–4, str. 356. — Ante Jutronić: O starom splitskom književniku Božićeviću. Slobodna Dalmacija, 20(1962) 5437, str. 4. — Miloš Pantić: Dušan Berić, Nepoznati splitski književnik Božič Božićević. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, 1962, XXVIII/3–4, str. 265. — Ivan Bilan: Dušan Berić, Školstvo Šibenika i njegove okolice u prošlosti. Zadarska revija, 14(1965) 1, str. 84–86. — Potpuniju lit. vidi u Leksikonu pisaca Jugoslavije, 1. Novi Sad 1972, str. 217–218.
Dunja Detoni-Dujmić (1983)
