BERKOVIĆ, Josip, književni kritičar i feljtonist (Slavonski Brod, 26. III 1905 — Zagreb, 10. X 1944). Obitelj potječe iz Staroga Grada na Hvaru. Otac Ante bio je trgovac u Slavonskom Brodu, a majka Ljubica, rođ. Cvilić, kućanica. Osnovnu školu pohađao je u Slavonskom Brodu (1912–1916), gimnaziju u Slavonskoj Požegi (1916–1918), Slavonskom Brodu (1918–1920. i 1923/1924) i Zagrebu (1920–1923), gdje je maturirao 1924. Slavistiku i romanistiku studirao je u Pragu (1924/1925), Parizu i Grenobleu (1925–1927), a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1930). Predavao je hrvatski, francuski, latinski i njemački na gimnaziji u Slavonskom Brodu (1931–1935). Zbog ljevičarske djelatnosti premješten je na realnu gimnaziju u Otočcu (1935–1937), ali je otpušten poslije revolucionarno intoniranog govora na Kongresu profesora u Nišu. S francuskom stipendijom otišao je u Pariz (1937–1939), proputovao Francusku, Čehoslovačku, Austriju, Italiju i u jesen 1939. vratio se bolestan u Slavonski Brod, gdje je nakon pet godina umro. — Prvi Berkovićev objavljeni rad je Omladina i problemi današnjice (Signali, 1932, 2). Ljevičarski obojenim člancima kulturnoga, političkog i socijalnog sadržaja (dojmovi iz Francuske, o imperijalizmu, pacifizmu, kiču) i prikazima o našoj (A. G. Matoš, M. Krleža, J. Vidmar, V. Nazor, I. G. Kovačić) i francuskoj (P. Ronsard, V. Hugo, Molière, V. Larbaud i dr.) književnosti surađivao je u časopisima i listovima: Hrvatska revija (1933), Književni horizonti (1934, 1935), Savremeni pogledi (1935, 1936), Savremenik (1937), Brodska riječ (1939, 1940), Četrdeseta (1940), Nova riječ (1940), Riječ savjesti i razbora (1940, 1941), 7 dana (1940). Potpisivao se i: B, J. B., B. Job, Govornik zidovima, J. Cv. Za knjigu pjesama Marijana Matijaševića I licu gnjevnom napisao je predgovor Pjesnik kao sumnjivo lice (1936). God. 1935. i 1936. uređivao je u Slavonskom Brodu napredno orijentiran časopis Savremeni pogledi. Od 1939. do 1941. bio je glavni suradnik tjednika Brodska riječ u kojem je objavio više politički aktualnih članaka za rubriku »Govor zidovima«. Uredio je Izbor književnosti Čeha i Slovaka (1940). — U arhivu Zavoda za književnost i teatrologiju JAZU sačuvani su rukopisi njegovih prijevoda J. J. Rousseaua, J. Du Bellaya, R. Rollanda, F. Rabelaisa, P. Moranda, Voltairea, F. Villona, V. Hugoa, autograf zbirke feljtona Govor zidovima, politički spisi, dnevnički zapisi, nekoliko proza i ciklus pjesama. — B. je ocijenjen kao pisac eseja i feljtona s temeljitijim darom zapažanja socijalne i ekonomske uvjetovanosti evropskih književnih pojava (I. G. Kovačić). Kao ljevičarski i antifašistički orijentirani publicist B. je bio animator napredne brodske omladine uoči rata (M. Konjević).
DJELA: Misli i djela. Slavonski Brod 1941.
LIT.: Čedomir Minderović: Marijan Matijašević, »I licu gnjevnom«. Brazda, 1(1936) 3/4, str. 86–89. — D. Žanić: Put jednog savremenog pjesnika. (Uz Matijaševićevu zbirku pjesama). Savremeni pogledi, 2(1936) 5, str. 117–122. — Stanislav Župić: Pjesme Marijana Matijaševića. Književni horizonti, 3(1936) 4, str. 97–101. — Jovan Popović: Sumrak lirike? (Pesnik u svome vremenu.) Naša stvarnost, 1938, 13/14, str. 139–148. — Ivan Goran Kovačić (I. G. K.): Jedan izbor iz češke i slovačke književnosti. Novosti, 34(1940) 329, str. 18. — Isti: Knjiga feljtona i eseja J. Berkovića, Misli i djela. Ibid., 35(1941) 71, str. 19. — M. Konjević: Slavonskobrodska gimnazija 1929–1941. Zbornik. Historijski institut Slavonije i Baranje, 16(1979) str. 133–185.
Nedjeljko Mihanović (1983)
