BERTOVIĆ, Stjepan

BERTOVIĆ, Stjepan, šumarski stručnjak (Gaj Vrbovečki, 19. X 1922). Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je šumarstvo 1950. te doktorirao 1970. disertacijom Šumsko-vegetacijska područja i njihovi klimatski odnosi kao osnova za regionalnu tipološku klasifikaciju šuma u Hrvatskoj. Kao student povremeno radi na uređivanju šuma, a 1948–1963. je suradnik botaničara Ive Horvata u istraživanjima i kartiranju vegetacije Gorskog kotara i Hrvatskog primorja, u pripremama karata za tisak (sekcija Sušak 2a, Zagreb 1954; sekcija Sušak 2c, Zagreb 1955; sekcija Sušak 1b, Zagreb 1957; sekcija Sušak 1d, Zagreb 1958. te karta Narodni park Risnjak, Zagreb 1954). God. 1952–1954. radi u Odjelu za zaštitu prirodnih rijetkosti Konzervatorskog zavoda u Zagrebu te do kraja 1968. u Institutu za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu, gdje je prvi voditelj Odjela za fitocenologiju te osnivač i voditelj Odjela za ekologiju i tipologiju šuma. Od 1969. je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu honorarni predavač, od 1973–1976. izvanredni te od 1981. redoviti profesor. U prvo vrijeme predaje šumarsku fitocenologiju, zatim meteorologiju i klimatologiju, odn. fitološku bioklimatologiju, a od 1980. novouvedeni predmet zaštita prirode. Paralelno na zagrebačkom Sveučilištu vodi više kolegija u postdiplomskoj nastavi na Fakultetu poljoprivrednih znanosti (od 1969), Šumarskom fakultetu (od 1971) te Arhitektonskom fakultetu (od 1974). Bio je član Znanstveno-stručnog kolegija i stalni vanjski suradnik Instituta za botaniku Sveučilišta u Zagrebu, u kojem je, posebno 1961–1965, radio na pripremi obrade Vegetacijske karte Jugoslavije. Bio je tajnik Komisije za koordinaciju rada na izradi spomenute karte pri Saveznom fondu za znanstveni rad u Beogradu. U primjeni rezultata ekološko-fitocenoloških i šumarskih istraživanja u izradi regionalnih prostornih planova surađuje s Urbanističkim institutom SR Hrvatske, Zavodom za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Projektnim biroom »AR-59« i »Croatiaplanom«. Na poziv Poljske akademije znanosti sudjelovao je u istraživanju i kartiranju vegetacije u Tatrama (karta područja Sarnia Skala u Tatrama, u suradnji s B. Pawlowskim i I. Horvatom, Krakov 1958). Odjel za geografiju Sveučilišta Kanzas (SAD) povjerio mu je izradu bibliografije vegetacijskih karata za područje Jugoslavije (Bibliography of Vegetation Maps of Yugoslavia, u djelu A. W. Küchlera International Bibliography of Vegetation Maps, 2, Lawrence 1966). Na više međunarodnih skupova sudjeluje referatima. Aktivan je član više komisija i društava u Jugoslaviji i inozemstvu (IUFRO – Međunarodna unija organizacija za šumarska istraživanja). U publicističkoj djelatnosti bio je inicijator, a neko vrijeme i glavni urednik edicija Instituta za šumarska istraživanja, član uredničkog odbora Savjeta za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju pri JAZU, suradnik JLZ-a i dr. Objavio je 38 znanstvenih, 62 stručna i 35 stručno-popularnih radova u publikacijama: Priroda (1952), Hortikultura (1954, 1978), Šumarski list (1957, 1959–1962, 1972–1980), Zaštita prirode (1959), Naša poljoprivreda i šumarstvo (1960), Bericht über das Internationale Symposium für Vegetationskartierung (Weinheim 1963), Biološki glasnik (1963), Bulletin Scientifique (1963, 1972), Informationes botanicae (1963), Prirodoslovna istraživanja (1963), Naše planine (1964, 1977), Veterinarski arhiv (1964), Radovi Instituta za šumarska i lovna istraživanja SRH (1966, 1971, 1974), Zemljište i biljka (1967), Čovjek i prostor (1971), Zbornik meteoroloških i hidroloških radova (1974), Rad JAZU (1976, 372) i dr.