BESALI, Viktor (Besalić, Besalius, Bessagli, Vessalius), pjesnik (Bar, sredinom XVI st. — Dubrovnik, oko 1620). Neke podatke o njegovu životu sadržava nadgrobnica U smart gosp. Vittora Bessalia, po izgubljenju od Bara, kanceliera dubrovačkoga (objavljena u knjizi I. Kukuljevića Sakcinskog Pjesnici hrvatski XVI vieka, Zagreb 1867, 34 i u Starim piscima hrvatskim, 9, Zagreb 1880, 110). Iz te pjesme, koja se pripisuje Maroju Mažibradiću (umro 1591), a vrlo je vjerojatno da joj je autor njegov sin Horacije, saznaje se da je B. stekao obrazovanje u Padovi te da je – bježeći »iz sužna grada« Bara – našao utočište u Dubrovniku, gdje je bio kancelar Republike i »miran u slobodi« pjevao pjesme. S. M. Crijević spominje da mu je Republika dvaput povjerila diplomatske misije: 1596. kod austrijskog nadvojvode Ferdinanda i 1600. kod pape Klementa VIII, a ujedno ističe da je osobitim marom njegovao i izdao latinske i »ilirske« stihove. Od tih pjesničkih tvorevina sačuvalo se vrlo malo, a na hrvatskom jeziku ništa. Tri njegove danas poznate pjesme, poput onih njemu posvećenih, svjedoče da je prijateljevao s tadašnjim dubrovačkim književnicima i humanistima. Talijanski sonet, kojim hvali astronomsko djelo Nikole Nalješkovića Dialogo sopra la sfera del mondo, tiskan je u tom istom djelu (Venecija 1579) s još pet soneta drugih dubrovačkih pjesnika. Jedan sonet posvetio je Maru Battitorreu, a ovaj ga je – zajedno s djelima svoga ujaka M. Monaldija – objelodanio 1599. u Veneciji. Gundulićev prepjev Pjesni pokorne kralja Davida B. je popratio pohvalnim latinskim stihovima koji su također objavljeni u prvom izdanju psalama (Venecija 1621), a poslije unijeti u Crijevićevu Bibliothecu Ragusinu. U tom zborniku zabilježio je Crijević epigram Ioannis pueri Vesalii kojim je dubrovački humanist Didacus Pyrrhus opjevao smrt Besalijeva sina Ivana. »Ad Vessalum poetam« (Besaliju) upravio je Didak zbornik sastavljen od distiha drugih pjesnika i jedan epigram u pohvalu njegove govorničke vještine i pjesničke vrsnoće.
LIT.: Šime Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Beč 1856. — Đuro Körbler: Život i rad humanista Didaka Portugalca; napose u Dubrovniku. Rad JAZU, 1917, 216, str. 76–77. — Arnolfo Bakotich: Rimatori dalmati per Cinquecento. Archivio storico per la Dalmazia, 11(1936) XXI/125, str. 178–180. — Serafin Marija Crijević: Bibliotheca Ragusina. Zagreb 1975, I, 208; 1977, II/III, 230, 547–548; 1980, IV, 155–156. — Žarko Dadić: Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata,1. Zagreb 1982, 79.
Elizabeta Palanović (1983)
