BLAZOVIĆ, Jakob (Jákó Blazovich, File), teološki i filozofski publicist (Frakanava, njem. Frankenau. Gradišće, 29. IV 1886 — Pannonhalma. Mađarska, 26. XII 1952). Srednju školu pohađao je u Koszegu, Szombathelyu i Gyoru. Ušavši 1904, u Benediktinski red, studirao je u Pannonhalmi teologiju te matematiku i fiziku, a u Jeni filozofiju. U gimnaziji u Papi predavao je fiziku i matematiku, a od 1921. bio direktor. U benediktinskoj nadopatiji Sv. Martina u Pannonhalmi obavljao je službu priora te ujedno bio ravnatelj središnje nadopatijske knjižnice. Ondje je od 1938. na visokoj bogoslovnoj školi predavao sociologiju. Nakon II svjetskog rata živio je u Budimpešti, odakle se 1950. vratio u Pannonhalmu. — Na mađarskom jeziku napisao je nekoliko teoloških i filozofskih djela te rasprava i članaka kršćanske usmjerenosti objavljenih u časopisima Pannonhalmi szémle (1931–38; od 1939. glavni urednik), Élet (1933–34, 1936–37), Katolikus szémle (1933), Magyar kultura (1933–38), Utunk (1935–36) i Nemzeti ujság (1936–37).
DJELA: A csend mélységeiből. Budapest 1935. — A legfájobl válság. Budapest 1935. — A nagy szfinx, ujkori emberarcok. Budapest 1936. — Krisztus embere. Budapest 1938. — A fizikai okság elve és a kvantum – fizika. Pannonhalma 1941.
LIT.: P. Gulyás: Magyar irók élete es munkái, 3. Budapest 1941, 518. — Á. Kenyeres: Magyar életrajzi lexicon, 1. Budapest 1967, 222. — M. Meršić ml.: Znameniti i zaslužni Gradišćanski Hrvati. (Rijeka) 1972. — A. Blazović: U Miloradićevoj knjižnici. Gradišće (kalendar, Željezno) 1975, 129.
Stjepan Krpan (1989)
