BOETHIUS DALMATA (Boëthius Dacus, de Datia, Boezio), filozof i komentator Aristotelovih djela (Dalmacija ?, potkraj XIII st. — ?, 1353). Prema Jourdainu, podrijetlom je iz Dalmacije, učen dominikanac, istaknut filozof, upućen u mnoge humanističke discipline. Djelovao je kao magister u samostanskim školama. O njegovu podrijetlu i vremenu kad je živio ima dosta nesporazuma. Naziv de Datia neki drže poznatom Dacijom, a neki srednjovjekovnim običajem učenih ljudi da mijenjaju oblike »barbarskih« imena antičkim oblicima, pa bi ovdje oblikom Datia bio zamijenjen naziv de Dania (Danska). Ne zna se zašto ga Jourdain smatra Dalmatincem. Vjerojatno oblik Datia shvaća kraticom za Dalmaciju. Prema Antunu iz Siene, B. je komentirao Aristotelova djela (De sensu et sensato, De morte et vita, De somno et vigilia), a autor je djela o vječnosti svijeta. A. Nagy je u Vatikanskoj knjižnici našao latinski kodeks u kojemu se nalaze razmišljanja o Aristotelovim djelima, ali s nejasnom naznakom autora (»mastro bo...io de dac«). Potom slijedi tekst Questiones Boetii de Datia super libros topicorum Aristotelis, gdje se u uvodu ispred teksta spominje kako je B. komentirao ili je namjeravao komentirati Aristotelova djela. — Ovog Boethiusa ne bi trebalo poistovjećivati s Rimljaninom Anitom Manlijem Severinom Boetiusom iz V st., autorom djela De Consolatione philosophiae.
LIT.: Bibliotheca Ordinis Fratrum Praedicatorum. Parisiis 1585, 56. — Ch. Jourdain: Recherches critiques sur l’âge et l’ origine des traductions latines d’ Aristote. Paris 1843, 57 (reprint New York 1960). — A. Nagy: Dalmati traduttori nel Medio evo. Rivista dalmatica, 1(1899) 4, str. 79–85.
Nikica Kolumbić (1989)
