BOGLIĆ, Jakov

BOGLIĆ, Jakov (Giacomo Boglich), povjesničar (Hvar, 12. VI 1826 — Hvar, 3. XII 1897). Podrijetlom je iz stare hvarske obitelji. Osnovnu naobrazbu dobio je u Hvaru, srednju u Splitu i Zadru. Bogosloviju je učio u Zadru i Dubrovniku. Najprije je službovao u Hvaru kao pomoćnik stolne crkve (1849–53), potom je imenovan profesorom u zadarskoj gimnaziji, gdje je radio do umirovljenja 1883. Predavao je i u Bogoslovnom sjemeništu, a od 1865. upravitelj je Pokrajinske gimnazijske knjižnice u Zadru. Bio je dopisni član Arheološkog društva u Rimu i član Pokrajinskoga školskog vijeća. U Zadru je predavao vjeronauk, latinski, talijanski, svjetsku povijest, prirodoslovlje i pedagogiju. Uredio je gimnazijsku knjižnicu te s Ivanom Danilom izdao popis knjiga u izvješću gimnazije pod naslovom Catalogo delle opere risguardanti la storia patria (Programma dell’I. r. ginnasio completo di prima classe in Zara 1858–1859, Zadar 1859). God. 1860. izdao je s I. Danilom Cathalogus librorum qui in Bibliotheca patria Archigymnasii Jadrensis asservantur (Programma dell’ I. r. ginnasio completo di prima classe in Zara 1859–1860, Zadar 1860), potpun popis gimnazijskoga knjižnog fonda u kojemu je navedena i bogata zbirka knjižničnih rukopisa. U hrvatskoj historiografiji B. je poznat kao povjesničar Hvara. Građu o rodnom otoku, Cose interne del Comune di Lesina dal 1000 al 1420, počeo je objavljivati u nastavcima u listu Il Nazionale (1863, 37–45). Napisao je povijest Hvara u dva dijela, ali je izišao samo prvi Studi storici sull'isola di Lesina, tiskan u Programma dell’I. r. ginnasio superiore di prima classe in Zara 1872–73 (Zadar 1873), u kojemu je obrađena hvarska povijest do 1420. To je djelo objelodanjeno kao posebno izdanje 1873. i 1874, a s oznakom drugog izdanja izišlo je i u Splitu (1898²). Od drugog dijela sačuvani su odlomci u obiteljskom arhivu u Hvaru. Taj je Boglićev rad prva znanstveno napisana povijest Hvara te se i danas drži nezaobilaznim prinosom u proučavanju povijesti otoka. Osim obradbe hvarske antičke i srednjovjekovne povijesti, B. je objavio više dokumenata, upućujući na dragocjene ali nedovoljno iskorištene arhivske izvore. Knjiga je važna i za hrvatsku arheologiju: uz podatke o antičkim nalazima s područja grada Hvara, B. je objavio i rezultate Bučićevih arheoloških istraživanja ilirskih tumula u hvarskoj okolici, što je bila prva objava takvih istraživanja u Hrvatskoj. Bavio se također umjetnim uzgojem spužava te prirodoslovljem; skupio je bogatu prirodoslovnu zbirku koja je, na žalost, zagubljena. U Milni kod Hvara obavljao je ribolovne eksperimente pa ga spominje i A. E. Brehm u djelu Tierleben opisujući jedan noćni ribolov u Milni (1897, sv. 10). — Obiteljski arhiv i Boglićeva ostavština nalaze se u obiteljskoj kući u Hvaru.