BOLICA GRBIČIĆ, Frano

BOLICA GRBIČIĆ, Frano, papinski opunomoćenik za misije u Albaniji (Kotor, 1583? — Kotor, 25. X 1653). Sin Ivana iz ogranka Grbičićâ. U Kotoru je bio općinski sudac, upravitelj zdravstvenog ureda, zapovjednik kotorske galije te poslanik kotorske općine u Veneciji. Imao je naslov viteza Sv. Marka. God. 1633. povjereno mu je sređivanje turskih spisa u kotorskoj kancelariji. U Kotoru je obavljao i dužnost papinskog opunomoćenika za misije u sjevernoj Albaniji. Njegovim zauzimanjem kod skadarskog paše (oko 1638) misionari nisu protjerani s toga područja; a 1639. posredovanjem mletačkog poslanika u Carigradu isposlovao je naredbu Porte kojom se misionarima jamčila sigurnost. S misionarom Franom Leonardijem (de Leonardis), Trogiraninom, sudjelovao je od 1637. u nastojanjima vatikanske Kongregacije za propagandu vjere da pridobije za uniju crnogorskog vladiku Mardarija i pećkog patrijarha Pajsija (od 1641). B. je s tajnikom Kongregacije Francescom Ingolijem bio u vezi i ranije (prije 1636). God. 1643. nastojao je oko imenovanja F. Leonardija barskim nadbiskupom (posvećen 1644). Između 1649. i 1652. spominje se u vezi s boravkom maloruskog unijata Pavlina Demskog u Kotoru. Za kandijskog rata 1645–69. u mletačkoj se službi tajno dopisivao s glavarima crnogorskih i hercegovačkih plemena, s hercegovačkim sandžakbegom Ali-pašom Čengićem (1653) i drugim predstavnicima turske vlasti. B. je dopunio spis Marijana Bolice Relatione et descrittione del Sangiacato di Scutari (1614), što spominje i Tripo Smecchia (1755–1812) u svom prijepisu istog Boličina spisa (prijepis autografa T. Smecchie pohranjen je u Arhivu JAZU u Zagrebu). Rukopisi prijepisa Marijanova spisa s Franovim dopunama čuvaju se u Naučnoj biblioteci u Zadru i u Arhivu SANU u Beogradu. B. je bio donator kotorske crkve Sv. Mihovila (obnova i popravak oltara). Njegova korespondencija s F. Ingolijem pohranjena je u Archivio Vaticano u Rimu, a s mletačkim vlastima u Biblioteca Nazionale Marciana u Veneciji (zbirka Lettere di Francesco Boliza, MSS. Cl. VII Cod. DCCCXXII). Građe o njemu ima u Istorijskom arhivu u Kotoru i Historijskom arhivu u Zadru. Držali su ga vrlo utjecajnom osobom u Kotoru. Benediktinac Timotej Cisilla posvetio mu je svoje djelo o obitelji Bolica iz 1624, poznato kao Bove d’Oro: »A1 molto Illustre Signor Francesco Bolizza Cavaliere, Nobile Patritio nella Citta di Catharo e Amministratore Ducale per la Eccelsa Signoria di Venetia«. Djelo sadržava niz podataka vezanih uz Franovu biografiju.