BONIFAČIĆ ROŽIN, Nikola

traži dalje ...

BONIFAČIĆ ROŽIN, Nikola, pjesnik, kazališni pisac i folklorist (Punat na Krku, 6. I 1913). Sin Nike, težaka, bačvara i pučkog pjesnika i Rože, kazivačice punatskog folklora (odlomci tiskani u Zborniku za narodni život i običaje, Zagreb 1953). Osnovnu školu polazio je u Puntu (1919–24), gimnaziju kod franjevaca na Košljunu (1924–26) i u Sušaku (1929–33), gdje je položio ispit zrelosti. Studirao je u Zagrebu na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu (1933) te slavistiku i etnologiju na Filozofskom fakultetu (1940). Zbog revolucionarnog djelovanja zatvaran je u Sušaku, Krku (1934) i Puntu (1936). Bio je instruktor u Zadružnoj školi Higijenskog zavoda u Zagrebu (1936–39), korektor u Narodnim novinama (1939–45), knjižničar u Nakladnom zavodu Hrvatske (1945–50), Posudbenoj knjižnici NO Centar i Knjižnici JAZU u Zagrebu (1950–52). Stručni je suradnik Instituta za narodnu umjetnost (Zavod za istraživanje folklora) od 1952. do umirovljenja 1979. Bio je tajnik Društva krčkih Hrvata u Zagrebu (1940). Od oslobođenja je član Društva književnika Hrvatske, član i tajnik (1961) Društva folklorista Hrvatske u Zagrebu. Bio je i slikar amater (skupna izložba u Puntu 1975). U književnosti se javio pjesmom Bolna uspomena (Naša sloga, 1930, 49). Pjesme je objavio u Krčkom kalendaru (Zagreb 1939), Luči (1939), Republici (1947), Radu JAZU (1958), Riječkoj reviji (1964), jednočinku Cvrčak u časopisu Žena u borbi (1951), a ciklus čakavskih pjesama Ružmarin u Krčkom zborniku (Krk 1981) i dr. Čakavske pjesme uvrštene su mu u više antologija dijalektalne poezije. Kao srednjoškolac i student bavio se glumom i režijom, a poslije je pisao za amaterska kazališta jednočinke sa zavičajnom čakavskom tematikom: Zbogu i Marijica (Krčki kalendar, 1940/41), Iza oluje (Ribarski kalendar, 1949). Drama U vrtlogu nagrađena je na natječaju Matice hrvatskih kazališnih dobrovoljaca u Zagrebu (1936), a 1937/38. prikazana u HNK u Zagrebu te nagrađena Demetrovom nagradom. Autor je drame Krsnik (prikazana u HNK 1941), jednočinke Cvrčak (tiskana 1946, te prevedena na slovenski), komedije Marelica i preslica (prikazana u Puntu 1952), igrokaza Trinajstić (prikazan u Kazalištu lutaka u Zagrebu 1956), komedije Srce i orehi (prikazana u Puntu 1961). — Bavi se etnologijom i narodnom umjetnošću, posebice narodnim dramskim stvaralaštvom, običajima, predajama, legendama te arheološkim ostacima starohrvatskih povijesnih spomenika. Izvještaje i rasprave iz etnologije i narodne umjetnosti objavljuje u publikacijama Zbornik za narodni život i običaje (1953, 1971), Lički kalendar (Zagreb 1956), Zbornik radova Trećeg kongresa folklorista Jugoslavije (Cetinje 1958, Varaždin 1959), Narodna umjetnost (1962, 1964/65, 1966, 1972, 1973, 1975), Narodno stvaralaštvo (1962, 1971, 1972), Rad kongresa Saveza društava folklorista Jugoslavije (Cetinje 1964, Celje 1965, Skoplje 1968, Zagreb 1972, Novi Sad 1973), Kaj (1969, 1972, 1973), Krčki zbornik (1970, 1975), Glasnik folklorista (1971), Zbornik 18. kongresa jugoslovanskih folkloristov (Ljubljana 1973), Dani hvarskog kazališta (1978), Zbornik Cetinske krajine (Sinj 1979) i dr. Izbor folklorne građe objavio je u knjigama Narodne pjesme otoka Brača (Zagreb 1944), Istarske narodne priče (Zagreb 1959), Istarske narodne pjesme (Zagreb 1960). Priredio je za Pet stoljeća hrvatske književnosti Narodne drame, poslovice i zagonetke (1963, 27). Objavio je izbor iz Narodnog blaga Lj. Gaja u knjizi Gajuša (Zagreb 1973). Potpisivao se pseudonimima Nikola de Dragomiri, Nikola Barić, Paval Juranić, Miko Rožin.

DJELA: Cvrčak. Zagreb 1946. — Plijen. Zagreb 1955. — Poljubica. Rijeka 1964.
 
LIT.: J. Horvath (jh): U vrtlogu. Jutarnji list, 26(1937) 9287, str. 9. — S. Ježić (Yes): U vrtlogu. Novosti, 31(1937) 332, str. 9. — V. Kovačić: U vrtlogu: Hrvatski dnevnik, 2(1937) 562, str. 15. — M.: Nikola Bonifačić, U vrtlogu. Književnik 10(1937) 12, str. 533–535. — D. Morović: »Mene zovu Bodulom«. Komedija, 4(1937) 37(171), str. 10–11. — D. Žanko (D. Ž.): U vrtlogu. Hrvatska smotra, 5(1937) 12, str. 733–735. — I. Jakovljević: Krsnik. Savremenik, 28(29!)(1941) 1, str. 47–48. — R. Marinković: »Krsnik« Bonifačića-Rožina, Novosti, 35(1941) 27, str. 8. — D. Žanko (D. Ž.): Krsnik. Hrvatska smotra, 9(1941) 4, str. 233–234. — N. Karabaić (N. K.): Plijen. Novi list, 8(1955) 54, str. 3. — N. Žic (N. Ž.): Još jedno književno djelo o Istri, »Plijen«. Glas Istre, 12(1955) 9, str. 4. — S. Lazarević: Publikacija kakvu nismo imali. Telegram, 4(1963) 28. VI, str. 5. — M. Bošković Stulli: Narodne drame, poslovice i zagonetke. Narodna pmjetnost, 3(1964–65) str. 203–206. — B. Hećimović: Hrvatska dramska književnost između dva rata. Rad JAZU, 1968, 353, str. 111–319. — M. Franičević: Nova čakavska versifikacija. Ibid., 1971, 361, str. 5–28. — P. Strčić: »Gajuša« Mika Rožina. Glas Istre, 31(1974) 12. III. — A. Nazor: Ljudevit Gaj, Gajuša. Narodna umjetnost, 1974–75, 11/12, str. 591–592. — J. Kekez: Deset godina i 8 brojeva »Narodne umjetnosti«. Umjetnost riječi, 1975, br. 4. — G. Scotti: Književni leksikon. Nikola Bonifačić-Rožin. Riječka revija, 20(1976) 3, str. 74.
 
Milan Selaković (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BONIFAČIĆ ROŽIN, Nikola. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 15.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/bonifacic-rozin-nikola>.