BORA, plemićka obitelj hrvatskog podrijetla, jedna od najstarijih na otoku Krku. U latinskim i talijanskim spisima iz XV i XVI st. zabilježeni su njezini članovi i u oblicima Borra, Buora i Buorra. Obitelj se spominje do potkraj XVI st.; 1553. navedena je u popisu krčkih plemića u izvještaju mletačkih sindika G. B. Giustiniana i A. Dieda La Relazione di Dalmazia. Prvi put spominju se 1248, kad su krčki odličnici, među njima i iudex Bora, dali iskaz pred mletačkim knezom na otoku M. Contarenom o obiteljima iz plemićkog staleža koje ne plaćaju daće. Među plemićima iz roda Zubinić (de progenie Subinich) spomenuti su Banus filius Bore i Vido filius qu. Joannis Bore, a iz roda Tugomirića iudex Bora i Andreas eius nepos dicti Bore. U ispravi iz 1263. naveden je Nikola kao vlasnik kuće na trgu u Krku, a 1483. dala je Francisca relicta qu. Marni de Bore jednu kuću u Krku franjevcima konventualcima. U oporuci krčkog kneza Ivana VII Mlađeg iz 1453. spomenut je među vazalima koje je nagradio godišnjom mirovinom i Schinella de Bora iz Krka; na ispravi datiranoj 25. VIII 1487. potpisao se uz ostale i Dno Schinella de Bora. Oba podatka ukazuju na povezanost obitelji B. s obitelji Schinella (Škinela), potomcima Bartula, nazvanog Schinella, jednog od knezova Krčkih. Na to ukazuju i podaci u spisu mletačkog providura na Krku A. Vinciguerre Ordinationes et reformationes (1489), gdje su među plemićima oslobođenim daće spomenuti La casa de Bora, cioe Nicolo e Biasio del qu. Z. Nicolo de Bora, a među onima koji to nisu bili Mr Schinella, e fratelli quei de Bora. Te podatke moglo bi se ujedno držati prilogom pretpostavci da su i knezovi Krčki, od kojih su potekli Schinelle, podrijetlom Hrvati s otoka Krka. Početkom XVI st. zastupao je Dominik samostan benediktinki u Krku (1518), a Sr Joannes de Bora seljake sela Soline kod Dobrinja u nekoj nagodbi s franjevcima konventualcima (1528). God. 1557. spomenut je notar Nikola, koji se vjerojatno navodi i 1572, a 1588. zabilježen je u Krku svećenik Juraj. Spisi o obitelji pohranjeni su u Biskupijskom arhivu i Arhivu trećoredskog samostana u Krku.
LIT.: Obitelj. — I. Kukuljević Sakcinski: Povelje otoka Krka, Cresa i Osora. Arkiv za povestnicu jugoslavensku, 18511, str. 55–56. — C. G. F. Heyer von Rosenfeld: Der Adel des Königreichs Dalmatien. Nürnberg 1873, str. VII. — Š. Ljubić: Commissiones et relationes Venetae, 2. Zagrabiae 1877, 262. — I. Crnčić: Što je pisama sakupio P. Blagoslav Bartoli. Starine, 1888, 20, str. 4–5. — T. Smičiklas: Diplomatički zbornik, 4. Zagreb 1906. — M. Bolonić i I. Žic Rokov: Otok Krk kroz vijekove. Zagreb 1977. — Schinella de Bora (1453). — N. Klaić: Knezovi Frankapani kao krčka vlastela. Krčki zbornik, 1970, 1, str. 146, 175.
Ivan Žic-Rokov (1989)
