BOTOŠ OKIĆ, Augustin

BOTOŠ OKIĆ, Augustin, biskup i apostolski vikar (Kojsina kod Kreševa, 1733 — Kreševo, 1. VI 1799). Primivši osnovnu i srednjoškolsku izobrazbu u samostanu u Kreševu, postao je 1753. franjevac Bosne Srebrene i nastavio školovanje u Italiji. Ondje je boravio 21 godinu, stekao kvalifikacije profesora filozofije i teologije pa je u Udinama i Vicenzi predavao filozofiju (1760–64), a u Padovi i Lucci teologiju (1764–74). U Bosnu se vratio 1774. kao vizitator i predsjednik kapitula Bosne Srebrene. Bio je gvardijan u Kreševu (1776/77), definitor provincije i župnik u Brotnju (1777–80) te provincijal (1780–83). Na preporuku bečkog dvora Propaganda ga je 1784. predložila a papa Pio VI iste godine imenovao apostolskim vikarom u Bosni i Hercegovini i naslovnim biskupom Trapezunta. U studenom iste godine putuje u Beč, gdje se više puta sastao s carem Josipom II, koji mu daruje zbirku crkvenih predmeta te utemeljuje zakladu od 119 700 forinti za školovanje bosanskih klerika na austrijskim učilištima. B. se izjasnio caru kao pristaša »svih crkvenih reformi Njegova Veličanstva« (L. Đaković). Zbog tursko-austrijskog rata samo je djelomično obavio dvije kanonske vizitacije (1785/86, 1792), a onda je bolestan boravio u Kreševu, dok je vikarijatom upravljao njegov pomoćnik i nasljednik Grga Ilijić (Hiljić) Varešanin. — Na početku svoje biskupske službe podastro je u Rimu 1784. Propagandi tzv. Regolamente s prijedlozima o reorganizaciji bosanske misije i školovanja bosanskih franjevaca. Kako je bio sklon crkvenim shvaćanjima u duhu jozefinizma, bečki dvor ga je štitio u sukobu s dijelom bosanskih franjevaca, protivnikâ njegova štićenika G. Ilijića Varešanina, kome je on mimo kapitula isposlovao imenovanje za provincijala (1783–86). Austrijsku politiku u Bosni potpomagao je toliko da ga je u prvomu kanonskom pohodu pratio austrijski špijun Božić preodjeven u franjevačko odijelo.