BOTTERINI, Martin, javni bilježnik i povijesni pisac (Veli Lošinj, oko 1740 — Veli Lošinj, nakon 1807). Kao javni bilježnik u rodnom gradu imao je udjela u uspješnom okončanju višestoljetnog prijepora između Lošinjana i osorske općine zbog nameta za straže (spor okončan 1792). God. 1803. uputili su Velološinjani čaru Franji I žalbu zbog ukidanja staroslavenskog bogoslužja u velološinjskoj župi koju je, umjesto dvaju nepismenih prokuratora, supotpisao B. Vjerojatno je on onaj Martin izabran za francuske uprave 1806. u zajedničko Općinsko vijeće (Consiglio comunale) Velikoga i Malog Lošinja. S bratom Grgurom, M. A. Bonicellijem i dr. bio je 1807. na čelu protufrancuskog pokreta na Lošinju. — God. 1791. sastavio je velološinjsku povijest Della storia civile e cronologica della terra sive castello di Lossin Grande nella Dalmazia ventilata nell’anno 1791 (rkp. prijepis D. Muškardina iz XIX st. u Arhivu JAZU u Zagrebu). Iako nije bio povjesničar, B. se u radu koristio bilježničkim knjigama, čak i najstarijim, pisanim glagoljicom, nekim kronikama i župnim arhivima Velog i Malog Lošinja. I. Milčetić ističe da je to povijesno djelo važno ne samo za poznavanje lokalne povijesti, već i za povijest hrvatske književnosti (podaci o glagoljici) i etnografije.
LIT.: V. Dandolo: Zapovida. Kraglski Dalmatin, 1806, 8, str. 60. — G. Bonicelli: Storia dell’isola dei Lossini. Trieste 1869, 8. — Š. Ljubić: Borba za glagolicu na Lošinju. Rad JAZU, 1881, 57, str. 180. — I. Milčetić: Della storia civile e cronologica della terra sive castello di Lossin Grande nella Dalmazia ventilata nell’anno 1791. Napisao lošinjski bilježnik Martin Botterini. Ljetopis JAZU, 1915, 30, str. 23–44. — T. Erber: Storia della Dalmazia dal 1797 al 1814. Archivio storico per la Dalmazia (Roma), 4(1929) VII/40, str. 205.
Mihovil Bolonić (1989)
