BOŽIČEVIĆ, Ivan (Beli), politički radnik i revolucionar (Križ kod Ivanić Grada, 23. VIII 1909). Revolucionarnom radničkom pokretu pristupio kao krojački radnik. God. 1933. postaje član URSSJ-a, 1934. član KPJ. Jedan je od vođa štrajka u tvrtki »Hermann Pollack i sinovi« 1934/35, a od 1935. do zabrane URSSJ-a 1940. sindikalni funkcionar, tj. sekretar podružnica tekstilno-odjevnih radnika u Zagrebu, Dugoj Resi, Čakovcu i Varaždinu, zatim tajnik Saveza u Zagrebu, a potom sekretar (Podsaveza) Centralne uprave u Beogradu. Krajem 1939. konfiniran je u Križu, ali već 1940. odlazi u Čakovee. Na početku 1941. vraća se u Zagreb te po nalogu Komisije CK odlazi u Borovo, Novi Sad, Srijemsku Mitrovicu, Gorski kotar i Hrvatsko primorje. U prvoj polovici ožujka 1941. postaje članom MK KPH u Zagrebu, gdje je zadužen za Narodnu pomoć te za 5. i 6. zagrebački rajon. Član je MK KPH, s kraćim prekidom ljeti 1941, a u studenom i prosincu iste godine bio je i njegov sekretar. U Zagrebu djeluje do odlaska u NOB u ožujku 1942. Radi na organiziranju ustanka na području Moslavine kao sekretar OK KPH Bjelovar te na podravskom i kalničkom području, a poslije je sekretar ObK Zagrebačke oblasti te član Povjereništva CK KPH za Sjevernu Hrvatsku, kao i član predsjedništva Glavnog odbora Jedinstvenih sindikata radnika i namještenika Jugoslavije. Bio je vijećnik svih četiriju zasjedanja ZAVNOH-a te vijećnik AVNOJ-a. Nakon oslobođenja 1945. generalni je potpredsjednik Centralnog vijeća SSJ-a i član Savezne konferencije SSRNJ-a. God. 1948–59. član je CK KPH (SKH), 1952–59. član CK SKJ, 1949–63. zastupnik u Saveznoj narodnoj skupštini i predsjednik Vijeća proizvođača. God. 1967. izabran je za sekretara SUBNOR-a Jugoslavije. Više godina bio je sudac Ustavnog suda te član Savjeta Federacije. U knjizi Sjećanja sugestivno opisuje rad među radnicima u međuratnom razdoblju, posebno na podizanju ustanka 1942. u krajevima gdje su bila uporišta HSS-a i SDS-a. Član je Savjeta za izdavanje Građe za povijest NOB-a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941–45; za njegova su predsjednikovanja izišla prva tri sveska (1981–84). Nosilac je Partizanske spomenice 1941.
DJELA: Uloga i zadaci Jedinstvenih sindikata u izgradnji socijalističke privrede i podizanja životnog standarda radnika i službenika. Beograd 1948. — Dva štrajka tekstilaca. Beograd 1952. — Mjesto i zadaci sindikata u uslovima novog ekonomskog sistema. O radničkim savetima. Beograd 1952. — Sjećanja. Zagreb 1982.
LIT.: ZAVNOH 1943, 1. Zagreb 1964. — I. Šibl: Zagreb tisuću devetsto četrdeset i prve. Zagreb 1967, 1987². — B. Janjatović: Sindikalni pokret Hrvatske u razdoblju 1931–1936. s obzirom na politiku KPJ. Časopis za suvremenu povijest, 2(1970) 1, str. 67, 75. — ZAVNOH 1944, 2. Zagreb 1970. — P. Gregorić: NOB u sjeveroistočnoj Hrvatskoj 1942. Sjećanja i dokumenti. Zagreb 1978. — Građa za povijest narodnooslobodilačke borbe u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941–1945, 1–4. Zagreb 1981–1985; 6, 1987. — D. Bilandžić: I. Božičević, Sjećanja (predgovor). Zagreb 1982. — Zbornik sjećanja Zagreb 1941–1945, 1–4. Zagreb 1982–1984. — ZAVNOH 1945, 4. Zagreb 1985. — I. Jelić: Tragedija u Kerestincu. Zagreb 1986.
Mira Kolar-Dimitrijević (1989)
