BRLIĆ, Ignjat

BRLIĆ, Ignjat, političar i odvjetnik (Brod na Savi, danas Slavonski Brod, 1. II 1834 — Brod na Savi, 8. IV 1892). Osnovnu školu završio u Brodu, gimnaziju polazio u Vinkovcima (1844, 1846–50), Osijeku (1845/46) i Zagrebu (1850–52). Pravo studirao u Beču, posljednji semestar slušao u Pragu, promoviran 1859. u Beču doktoratom Sätze zur öffentlichen Vertheidigung... Za studija radio dvije i pol godine u bečkim sudovima. God. 1859. kratko službuje u prokuraturi Srpske vojvodine u Temišvaru, 1860. bilježnik je Virovitičke županije, a od 1867. tajnik Stola sedmorice u Zagrebu. Politički djeluje od 1867. kada kao zastupnik đakovačkog kotara na listi Narodne ustavne stranke (unionista) ulazi u Hrvatski sabor. Prilikom rasprave o adresi u siječnju 1868. većina unionista se izjasnila za državno jedinstvo između Hrvatske i Ugarske. B. je zajedno s J. Jankovićem i L. Hellenbahom podupro prijedlog J. Živkovića kojim se ističe državna zajednica, tj. široka autonomija Hrvatske unutar zemalja ugarske krune. Kao član kraljevinskog odbora koji je pripremao Hrvatsko-ugarsku nagodbu bio je izabran za izvjestitelja u financijskom pododboru. Tu je zajedno s J. Jankovićem i J. Živkovićem zastupao gledište o potrebi hrvatske financijske samostalnosti i tražio da bana imenuje kralj na prijedlog Hrvatskog sabora, a ne na prijedlog i uz potpis ugarskog ministra predsjednika. Za pregovorâ s mađarskom deputacijom B. je vodio polemiku o karakteru Nagodbe s članom istog odbora J. Žuvićem u Pester Loydu. God. 1869/70. imenovan je namjesnim profesorom (naslovni docent) na Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu, gdje vodi kolegij opće i slavensko pravo. Zbog kontinuirana neslaganja s banom L. Rauchom i većinom unionista otpušten je 1870. s Akademije i izgubio tajništvo pri Stolu sedmorice pa se od tada bavi odvjetništvom u Brodu. God. 1871. S još 53 narodna zastupnika potpisao je tzv. Rujanski manifest, osudu dualističkog režima. God. 1872. ponovno je izabran za zastupnika đakovačkog kotara i do 1875. djeluje u Saboru na strani Narodne stranke te u lipnju 1875. potpisuje prijedlog o sudjelovanju zastupnika Vojne krajine u radu Sabora i o sjedinjenju Dalmacije s Hrvatskom. God. 1887. izabran je u Sabor kao zastupnik brodskog kotara na listi Neodvisne narodne stranke te u pravosudni odbor i regnikolarnu deputaciju za obnovu financijske nagodbe. Kao saborski zastupnik istupa protiv pretjerane sječe krajiških šuma, Zakona o amandmanima te raspravlja o financijskim pitanjima i državnopravnim pitanjima. U historiografiji još nije utvrđeno da li se serija Listovi jednog unioniste (Zatočnik, 1870) može pripisati Brliću. God. 1876. iz obiteljske knjižnice poklonio je gimnaziji u rodnom Brodu oko 4000 knjiga. Surađivao je u listovima Neven, Pozor (Obzor), Domobran, Agramer Zeitung, Srpske novine, Branik i Kroatische Post u razdoblju 1854–91. U Arhivu obitelji Brlić u Slavonskom Brodu sačuvana je u rukopisu rasprava O postanku hrvatskog i srpskog imena i historijatu doseljenja.