BUBIĆ, Sigismund (Bubics, Zsigmond), biskup (Ozora, županija Tolna u Mađarskoj, 11. III 1821 — Baden kod Beča, 22. V 1907). Rođen je u hrvatskoj obitelji podrijetlom iz Frakanave (njem. Frankenau) u Gradišću. Otac mu Mihovil bijaše u Ozori upravitelj imanja kneza Eszterházyja. Osnovnu školu polazio je u Ugarskome Starom Gradu (Magyaróvár, danas Mosonmagyaróvár kraj Győra), srednju u Sopronu i Győru. U Győru je započeo studij teologije, a nastavio i završio u zavodu Pazmaneum u Beču. God. 1846. započeo više teološke studije u Beču kao pitomac Augustineuma, a po završetku postaje u Győru profesor teologije. Od 1848. do 1859. u službi je kneza Pála Eszterházyja kao odgojitelj njegovih sinova. U to vrijeme putuje u Englesku, Njemačku i Italiju, gdje u muzejima i galerijama proučava slikarstvo. God. 1867. imenovan je prisjednikom Sv. Stolice u Győru, 1879. prepoštom ratotskim (Rátót kod Szentgotthárda), a 1880. postaje kanonik i ravnatelj sjemeništa u Velikom Varadinu (Nagyvárad, danas Oradea u Rumunjskoj). Od 1884. član je Ugarskoga državnog sabora, a 1887. postaje biskup u Košicama (u današnjoj Čehoslovačkoj). Od 1893. član je mađarske Akademije. — Kao prijatelj i poznavalac umjetnosti B. je sredio galeriju slika obitelji Eszterházy i vratio je u Mađarsku te uredio izložbu slika u Nacionalnom muzeju i u Nacionalnoj biblioteci u Budimpešti. Vlastitu zbirku slika (»Bubićeva galerija«) darovao je muzeju u Košicama, a gotovo tisuću predmeta od majolike holičkog podrijetla (Holič u zapadnoj Slovačkoj) Muzeju primijenjene umjetnosti u Budimpešti. Studije s područja umjetnosti i povijesti objavio je na mađarskom jeziku u Archaeológiai Értesítő (Budimpešta 1869), Magyar könyvszemle (Budimpešta-1877), Századok (Budimpešta 1884, 1889, 1909).
DJELA: Magyarországi várak és városoknak a M. N. Múzeum könyvtárában létező fa-és rézmetszetei. Budapest 1880. — A középkori miniatúra festészetről. Budapest 1883. — Cornaro Frigyes Velencei bécsi követnek jelentései Budavára visszavételéről 1686. Budapest 1886. — Beiktatása alkalmával hiveihez intézett főpásztori szózata. Budapest 1888. — Az Eszterházy-család története. Budapest 1894. — A miniatúra-festészetről. Budapest 1899.
LIT.: J. Szinnyei: Magyar írók élete és munkái, 1. Budapest 1891, 1371. — M. Meršić ml.: Znameniti i zaslužni gradišćanski Hrvati. (Rijeka) 1972, 45–46.
Stjepan Krpan (1989)
