BUDISAVLJEVIĆ, Emanuel

traži dalje ...

BUDISAVLJEVIĆ, Emanuel (Mane), general-major austrougarske vojske i matematičar (Bela Crkva ?, 13. VIII 1854 — ?, poslije 1914). Sin pukovnika austrougarske vojske Aleksandra. B. je vojničku karijeru započeo u vojnoj inženjeriji. Bio je poručnik u inženjerijskom puku u Kremsu, a nakon dvogodišnjega dopunskog školovanja u Beču (Höherer Genie-Curs, 1880–82) dodijeljen je upravi inženjerijskih jedinica u Goraždu, gdje je unaprijeđen u čin kapetana (1884). Od 1886. do umirovljenja 1907. predavao je višu matematiku i deskriptivnu geometriju na K.u.k. technische Militär-Akademie u Beču, odn. u Mödlingu kraj Beča (od 1904). Promaknut je u čin majora (1895), potom potpukovnika (1900) i pukovnika (1904), a nakon umirovljenja u čin general-majora (1911). Više je puta odlikovan. Kao umirovljenik živio je u Osijeku 1908/09, potom u Mödlingu. Objavio je dva udžbenika za nastavu s područja matematičkih znanosti. U zajedničkom djelu s A. Mikutom autor je prvog sveska Grund züge der Determinanten- Theorie und der projectivischen Geometrie. Analytische Geometrie.

DJELA: Leitfaden für den Unterricht in der höheren Mathematik (suautor A. Mikuta), 1–2. Wien—Leipzig 1898. — Leitfaden für den Unterricht der höheren Mathematik an der k. u. k. Artillerie- und der Pionier Cadettenschule. Wien 1900.
 
LIT.: M. Japunčić (Japa): Visoki oficiri Ličani. Lički kalendar, 8(1940) str. 85.
 
Tatjana Radauš (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BUDISAVLJEVIĆ, Emanuel. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 21.4.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/budisavljevic-emanuel>.