BUDRIŠIĆ, Magdalena (Mande), utemeljiteljica samostana (?, 1455? — Rab, 1532). Podaci I. T. Mrnavića o njenom podrijetlu i životu prije dolaska na Rab nemaju potvrde u povijesnim izvorima. U Rabu, gdje se spominje u jednom dokumentu iz 1490 (A. Brčić), utemeljila je u predjelu Kaldanac 1493. ili 1499, uz pomoć franjevaca iz samostana Sv. Eufemije u Kamporu kod Raba, ženski franjevački samostan trećeg reda Sv. Antuna Opata (danas samostan klarisa). Samostansku zgradu gradio je 1493. graditelj Frano iz Krka (Brčić; C. Fisković spominje djelovanje istoga graditelja u Rabu 1492). Sahranjena je u crkvi Sv. Bernardina u Kamporskom samostanu u gotičkom sarkofagu iz XV st., koji je dala sama izraditi (V. Brusić). Fisković je opovrgao domišljanja da se radi o djelu A. Alešija. Magdalenin život opjevao je Mrnavić u dvanaesteračkoj pobožno-rodoljubnoj pjesmi Xivot Magdalene od knezov Zirova, plemena Budrissichia, tretoga redda s. Franciska (Rim 1626; talijanski prijevod, Rim 1635; izd. A. Brčića na hrvatskom jeziku, Zadar 1863).
LIT.: D. Farlati: Illyricum sacrum, 5. Venetiis 1775, 264. — A. Brčić: Nješto o Pjesmi, o Pjesniku i o Rabu (predgovor djelu: I. T. Mrnavić, Život Magdalene od knezov Zirova plemena Budrišića. Zadar 1863, 3–6, 11, 27, 29–30). — V. Brusić: Otok Rab. Zagreb (1926), 104–105, 130–131, 155. — Isti: Franjevački samostan Sv. Eufemije na Rabu. Hrvatska straža, 8(1936) 12. VIII, str. 5–6; 13. VIII, str. 4; 14. VIII, str. 4. — C. Fisković i K. Prijatelj: Albanski umjetnik Andrija Aleši u Splitu i u Rabu. Split 1948, 8, 14. — M. Franičević: Razdoblje renesansne književnosti (u: Povijest hrvatske književnosti, 3. Zagreb 1974). — I. Staničić: Rab – otok sunca, mora i tišine (u monografiji: Rab. Zagreb 1987², 35).
Tatjana Radauš (1989)
