BULJAN, Jakov, pravnik i publicist (Donji Bitelić kod Sinja, 8. II 1914). Osnovnu školu završio u Feričancima, a klasičnu gimnaziju i Pravni fakultet s doktoratom 1939. u Zagrebu. Već kao srednjoškolac uključuje se u revolucionarni omladinski pokret, a 1934. s nekoliko studenata komunista sudjeluje u objavljivanju zbornika Srednjoškolci govore, potpisujući se kao odgovorni urednik pseudonimom Vladimir Tadić, te je zbog toga 1935. osuđen na 6 mjeseci zatvora. U vrijeme velike provale u Zagrebu 1935. odlazi u Viroviticu, a na početku 1936. vraća se u Zagreb, gdje je jedan od pokretača i urednika satiričko-humorističkog lista Urnebes. Nakon završetka studija radi najprije kao odvjetnički pripravnik u Našicama, a zatim u Okružnom, pa Središnjem uredu za osiguranje radnika u Zagrebu. Uhapšen 17. VII 1941. te s grupom komunista i lijevo orijentiranih intelektualaca (Marko Zovko, Krsto Hegedušić) otpremljen u logor »Gospić«, zatim u »Jastrebarsko« i konačno u »Danicu« u Koprivnici, odakle je pušten 31. XII 1941. God. 1942. radi u Osijeku kao odvjetnik, braneći suradnike NOP-a na sudovima. Ponovno uhapšen 1943, a u rujnu 1944. prešao na oslobođeni teritorij, te prvo radi na organizaciji sudstva, a potom je ratni dopisnik, pa tajnik. Gradskog odbora NF u Osijeku, zastupnik u Konstituanti 1945, zatim prelazi u Okružno javno tužilaštvo, a 1946. u Javno tužilaštvo Hrvatske. Krajem 1947. postavljen je za okružnog javnog tužioca u Karlovcu; zatim u Rijeci, pa u Osijeku, a u svibnju 1950. postaje pomoćnik javnog tužioca Jugoslavije. God. 1958. prelazi u SIV kao savjetnik za stambeno-komunalnu politiku i jedan od suradnika na izradi više zakona s tog područja. God. 1963/64. voditelj je Sekcije socijalističke revolucije u IHRPH u Zagrebu, a zatim do umirovljenja 1980. savjetnik u Ustavnom sudu Hrvatske. God. 1945. urednik je Glasa Slavonije, zatim revije Narodni tužilac, kojoj 1946. mijenja naslov u Naša zakonitost. B. je, posebno od 1962, razvio bogatu publicističku djelatnost kao urednik revija Naš stan i Mjesna zajednica te kao suradnik časopisa Privreda i pravo i Naša zakonitost. Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem.
DJELA: La politique du logement en Yougoslavie. Sindicats yougoslaves, 1. Belgrade 1960. — The Housing Community. Yugoslav Trade Unions, 1. Belgrade 1960. — Stambeni odnosi. Zagreb 1978. — Stambeni odnosi u udruženom radu. Beograd 1979. — O nekim pitanjima izgradnje naše federacije. Značenje Drugog zasjedanja AVNOJ-a za socijalističku revoluciju u Jugoslaviji. Zagreb 1963. — Postupak pred ustavnim sudovima. Veliki priručnik. Zagreb 1984. — Ustavni sudovi. Stambeni odnosi. Moja prava – moje dužnosti. Zagreb 1988.
LIT.: V. Rajčević: Studentski pokret na Zagrebačkom sveučilištu između dva rata (1918–1941). Zagreb 1959. — M. Iveković: Hrvatska lijeva inteligencija 1918–1941, 1. Zagreb 1970. — Općinska konferenćija SSRNH Osijek. Jedinstvena narodnooslobodilačka i Narodna fronta u Osijeku i kotaru Osijek 1944–1953. Osijek 1975.
Vojo Rajčević (1989)
