BUŠLJETA, Viktor

traži dalje ...

BUŠLJETA, Viktor, operni pjevač (Rijeka, 27. II 1932). Pjevanje učio kod Zlate Butković u Muzičkoj školi u Rijeci (diplomirao 1965). God. 1962. postao je član opernog zbora Narodnog kazališta »Ivan Zajc« u Rijeci, a 1966. operni solist, nakon što je 1965. debitirao kao Rodolfo u Puccinijevoj operi La Boheme. U istoj sezoni nastupio je u naslovnoj ulozi Gounodova Fausta. Na sceni riječke Opere ostvario je niz glavnih uloga mladodramskog i dramskog tenora, poglavito u talijanskom repertoaru. Širu reputaciju stječe od 1970, najprije kreacijom Tamina u Mozartovoj Čarobnoj fruli na Splitskom ljetu. Poslije su slijedila gostovanja na svim jugoslavenskim pozornicama te u inozemstvu. Posebno su zapaženi njegovi nastupi u vrlo zahtjevnim ulogama na premijerama opera u Zagrebu i Splitu, uz ostale, u Giordanovu Andrei Chénieru u Hrvatskom narodnom kazalištu u sezoni 1976/77: »On imponira savršenim mirom i upravo evropskim odnosom prema sceni, liku, partnerima i dirigentu« (J. Martinčević-Lipovčan). Snažan mladodramski tenor sigurnih i zvonkih visina, ujednačen u svim položajima, tople mediteranske boje i velike nosivosti te velike tehničke vještine, B. se afirmirao posebno kao tumač Verdijevih likova s karakterističnim belkantističkim legatima, ali i verističkih junaka s naglašenim dramskim akcentima. Najuspjelije su mu kreacije Manrica, Radamesa, Riccarda, Don Alvara, Gabriela Adorna i Vojvode od Mantove (G. Verdi, Trubadur, Aida, Krabuljni ples, Moć sudbine, Simone Boccanegra i Rigoletto), zatim Polliona (V. Bellini, Norma), Calafa i Cavaradossija (G. Puccini, Turrandot i Tosca), Turiddua (P. Mascagni, Cavalleria rusticana) te Don Joséa (G. Bizet, Carmen), a od domaćih, Sokolovića (I. Zajc, Nikola Šubić Zrinjski). Za kreaciju Hermana (P. I. Čajkovski, Pikova dama) dobio je 1976. nagradu »Milka Trnina«. S uspjehom je nastupao i kao oratorijski pjevač (Verdi, Requiem), a za Radio Zagreb snimio je koncertnu interpretaciju Porina (V. Lisinski) i Elisa (Zajc, Rudari).

LIT.: R. Čangalović: Tenoristov delež, Delo, 18(1976) 12. XI. — J. Martinčević-Lipovčan: Izvanredni protagonisti. Vjesnik, 37(1976) 10479, str. 7.
 
Marija Barbieri (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BUŠLJETA, Viktor. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/busljeta-viktor>.