CASIMIR, Ant. (Cassimir, Kasimir), krajiški potpukovnik (?, oko sredine XVIII st. — ?, prva pol. XIX st.). Devedesetih godina XVIII st. komandant kantona Slunjske regimente. Upravljao je erarnim Komercijalnim transportom, organizacijom za prijevoz erarnih i privatnih dobara na Jozefinskoj cesti, te svim erarnim gospodarskim institucijama u regimenti (ergela, uzgajalište goveda i koza, 2 majura, vrtlarija, pivovara, predionica svile i dr.), a naročito u Turnju (tvornice sukna i kože, postolarska radionica, manufaktura šešira i radionica sapuna). Krajem veljače 1797. povjerena mu je organizacija obrane Hrvatskog primorja od navale Francuza. U Senju na brzinu organizira, naoružava i uvježbava prikupljenu posljednju rezervu (Grenzpopulace) Karlovačkog generalata. S tom nekvalitetnom vojskom tjera Francuze iz Rijeke, dijela Istre i 14. IV 1797. zauzima Trst. U međuvremenu (13. III 1797) postaje pukovnik i zapovjednik Slunjske regimente, ali zadržava i funkciju kantonskog komandanta i upravu gospodarskih institucija. Pod komandom generala J. Rukavine sudjeluje u zauzimanju Dalmacije. Optužen je da je svojim postupcima podržavao pristalice sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom, protivno austrijskoj službenoj politici, ali se čini da se uspio opravdati. C. se energično odupirao ranijim namjerama da se neke gospodarske institucije u regimenti ukinu, ali je izvještaj generalnog inspektora Vojne krajine podmaršala de Vinsa iz 1798. doveo do njihove likvidacije. Casimiru je oduzeta uprava, a institucije su većinom ukinute 1799. Ostajući zapovjednikom regimente, C. neko vrijeme a sigurno 1804–01. vrši i dužnost brigadira banskih regimenti. U tom svojstvu zajedno s komandantima regimenti provodi rekorporaciju biskupskih imanja u Bansku krajinu. Karlovačko-varaždinska generalkomanda ocijenila je 1803. da C. »posjeduje mnoga i široka znanja o krajiškom sustavu«. Služba u Slunjskoj regimenti prestala mu je vjerojatno 1805. Neobjavljene podatke o C. sadrže u Arhivu Hrvatske rkp. br. 531 Peter Kovačević, Beitrage zur Geschichte des kk. Grenz Infanterie Regiments N° 4 i spisi iz fonda Karlovačke odnosno Banske generalkomande.
LIT.: C. B. Hietzinger: Statistik der Militärgrenze des österreichischen Kaiserthums, 2. Wien 1820, 250–252, 280–281, 313–314. — F. J. Fras: Vollständige Topographie der Karlstädter Militärgrenze. Agram 1850², 376, 407–408. — J. Hirtenfeld: Der Militär-Maria-Theresien Orden und seine Mitglieder, 2. Wien 1857, 352. — F. Vanaček: Spezialgeschichte der Militärgrenze, 4. Wien 1857, 71, 293–294, 302. — T. Erber: Storia della Dalmazia dal 1797 al 1814. Zara 1888, 48–51, 56, 59–60, 92–94. — R. Lopašić: Oko Kupe i Korane. Zagreb 1895, 164. — G. Novak: Pokret za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom (1797–1814). Rad JAZU, 1940, 269, str. 29, 33–34, 46, 51–52. — R. Jelić: Zadarsko nahodište. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 10(1963) str. 230.
Fedor Moačanin (1989)
