CATINELLI (Katinelli), plemićka obitelj podrijetlom iz Modene u Italiji. Jedan njezin ogranak dolazi u Hrvatsku vjerojatno početkom XVIII st. Ivan Krstitelj bio je nastanjen u Poreču. Njegov sin liječnik Ivan Antun (Antun Ivan, umro 1795), spominje se od 1773. kao županijski fizik u Požeškoj županiji. Profesor medicinskog fakulteta i pisac djela o ljekovitim vodama u Austrijskoj monarhiji H. J. Crantz, spominje ga 1773. kao fizika u Pakracu i svoga suradnika (slao je Crantzu podatke o ljekovitim vodama u Slavoniji i uzorke vode iz Daruvara za kemijsku analizu). Dana 2. ožujka iste godine primljen je Ivan Antun među građane Požege (danas Slavonska Požega; J. Kempf pretpostavlja da je došao iz Senja; ne spominje se među senjskim liječnicima). U jesen te godine sudjeluje kod procjene inventara ljekarne ukinutog Isusovačkog reda u Požegi. Prema T. Vukoviću (kao i S. Miholić pogrešno ga naziva Antun Matija) službu fizika u Požegi obavljao je od 1784. do 1789. J. Buturac nalazi podatke da je obitelj bila u Požegi 1783–1849. Sin Ivana Antuna Sigfrid (umro 1838) bio je u Požeškoj županiji pristav (od 1790), podsudac (od oko 1792. do oko 1811) i blagajnik (ponovno izabran 1837); njemu i njegovim potomcima podijeljeno je 1838. ugarsko-hrvatsko plemstvo, a njegovu sinu pravniku i sakupljaču narodnih napjeva → KARLU MAKSIMILIJANU, dozvola da svom prezimenu pridjene prezime izumrle hvarske obitelji Obradić Bevilaqua (1856; srodstvo po ženskoj liniji). Iz te je negdašnje plemićke obitelji i pijanist → HEKTOR CATINELLI OBRADIĆ BEVILAQUA.
LIT.: Obitelj. — C. G. F. Heyer von Rosenfeld: Der Adel des Königreichs Dalmatien. Nürnberg 1873, 66. — I. Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 8S. — E. Laszowski: Matica plemstva županije Požeške, Srijemske i Virovitičke 1745–1902. Zagreb 1903, 37. — J. Kempf: Požega. Požega 1910, 241, 248, 251, 256, 374. — Isti: Iz naše prošlosti. Požeške novine, 5(1926) 2, str. 2; 5, str. 2; 7, str. 3. — V. A. Duišin: Zbornik plemstva, 1. Zagreb 1938, 113–114. — J. Buturac: Stanovništvo Požege i okolice 1700–1950. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1967, 43, str. 270. — M. Atlagić: Grbovi plemstva u Slavoniji 1700–1918. Čakovec 1982, 72–73. — Ivan Antun. — N. J. Crantz: Gesundbrunnen der Oesterreichischen Monarchie. Wien 1777, 126, 128, 129. — L. Thaller: Povijest medicine u Hrvatskoj i Slavoniji od godine 1770. do 1850. Karlovac 1927, 40, 44. — S. Miholić: Povijest mineralnih voda u Hrvatskoj (u: Iz hrvatske medicinskc prošlosti. Spomen knjiga Zbora liječnika Hrvatske. Zagreb 1954, 110). — M. Kraljević: Ljekarništvo u Požegi od osnutka prve javne apoteke do danas. Požega 1227–1977 (zbornik). Slavonska Požega 1977, 513. — I. Senčar-Čupović: Prilog požeških liječnika starijim istraživanjima kemijskog sastava i ljekovitosti termalne vode u Daruvaru. Prirodoslovna baština Slavonske Požege (zbornik). Slavonska Požega 1977, 11–12, 15. — T. Vuković: Razvoj medicine u Požeškoj kotlini. Požega 1227–1977 (zbornik). Slavonska Požega 1977, 507.
Tatjana Radauš (1989)
